Istraživanje je pokazalo da su od 1990-ih klimatske promjene produljile sezonu peludi u Ujedinjenom Kraljevstvu i kontinentalnoj Europi između jednog i dva tjedna, dodajući štetnim učincima onečišćenja uzrokovanog fosilnim gorivima svrbež očiju i curenje nosa.
Ovo otkriće možda je manje dramatično od poplava i šumskih požara koji se obično povezuju s zagrijavanjem planeta, ali znači "golem" porast ukupne patnje desetaka milijuna ljudi, kažu istraživači.
"To je jedan od onih svakodnevnih pokazatelja koji pokazuju da se stvari pomalo pogoršavaju za velik broj ljudi", rekao je Joacim Rocklöv, epidemiolog okoliša sa Sveučilišta u Heidelbergu i suvoditelj izvješća. "Patnja ljudi zbog ovih promjena može biti vrlo velika", piše Guardian.
Toplo vrijeme i visoke koncentracije ugljikova dioksida omogućuju biljkama da proizvode više peludi, što potiče alergijske reakcije kod osoba s peludnom groznicom te dovodi do simptoma koji variraju od blago neugodnih do onih opasnih po život.
Najnoviji pregled utjecaja klimatskih promjena na zdravlje u Europi, objavljen u medicinskom časopisu Lancet, pokazao je da su sezone peludi za brezu, johu i maslinu počinjale između jednog i dva tjedna ranije u razdoblju 2015.–2024. u odnosu na 1991.–2000.
Od posljednje verzije izvješća iz 2024., istraživači su utvrdili da se sezonska jačina peludi breze i johe povećala za 15–20 posto na jugu Ujedinjenog Kraljevstva, u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj te u istočnoj Europi.
Zasebna istraživanja ukazala su na opasnost invazivnih vrsta poput obične ambrozije. Predviđa se da će njezina pelud postati čest zdravstveni problem diljem Europe kako se širi na područja u kojima je trenutačno rijetka.
"Peludne alergije su zdravstveni rizik klimatskih promjena", rekla je Katharina Bastl, istraživačica peludi na Medicinskom sveučilištu u Beču, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju. "Globalno zatopljenje već je utjecalo na oprašivanje, [iako] to nije tako lako procijeniti i razlikuje se ovisno o regiji."
Sastavljen od 65 istraživača iz 46 akademskih i UN-ovih institucija, Lancet Countdown prati trendove klimatskih promjena i zdravlja kroz 43 pokazatelja. Najnovija verzija koristi metodologije iz recenziranih znanstvenih istraživanja kako bi ažurirala postojeće pokazatelje najnovijim podacima.
Istraživači su utvrdili da su se smrtni slučajevi povezani s vrućinom tijekom razdoblja istraživanja povećali u prosjeku za 52 smrti na milijun ljudi, dok su se dnevna upozorenja na ekstremne vrućine učetverostručila. Klimatske promjene pridonijele su širenju zaraznih bolesti, pri čemu se smatra da se potencijal prijenosa denga groznice u posljednjim desetljećima više nego utrostručio.
U posljednjem desetljeću, 983 od 1.435 europskih regija doživjele su povećanje trajanja "ekstremne do iznimne" ljetne suše u usporedbi s prethodna četiri desetljeća, navodi se u izvješću.
Autori su istaknuli da nalazi naglašavaju "hitnu" potrebu prilagodbe toplijem planetu. Naglasili su mjere poput ozelenjavanja gradova i pružanja javnozdravstvenih smjernica koje uzimaju u obzir rizike povezane s vrućinom tijekom tjelesne aktivnosti, kao i preusmjeravanje subvencija s fosilnih goriva na čistu energiju.
Godišnje subvencije za fosilna goriva dosegnule su novu najvišu razinu 2023. u usporedbi s 2010., navodi se u izvješću, porasvši na 444 milijarde eura nakon što su vlade pokušale ublažiti šok naglog rasta cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Cathryn Tonne, epidemiologinja okoliša s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni i suvoditeljica izvješća, rekla je da se "prozor za djelovanje" sužava, ali da Europa još uvijek ima priliku zaštititi živote.
"Preusmjeravanje ulaganja s fosilnih goriva na čistu energiju, poboljšanje kvalitete zraka, zaštita ranjivih skupina i priprema zdravstvenih sustava za sve češće klimatske šokove donijet će neposredne i dugoročne zdravstvene koristi."
Nisu se svi trendovi koje su istraživači analizirali pogoršali. Stopa smrtnosti koja se može pripisati onečišćenju sitnim česticama iz prometa u EU pala je za 58 posto između 2000. i 2022. Smrtnost uzrokovana onečišćenjem iz proizvodnje električne energije pala je još brže, uz pad od 84 posto.
"To je ogromna promjena", rekao je Rocklov. "Pokazuje da doista možemo imati koristi od prelaska s fosilnih goriva i da to možemo postići u kratkom vremenu."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....