Cjepiva protiv Covida ipak manje učinkovita nego se mislilo?! Japanski znanstvenici tvrde: ‘mRNA cjepiva štite, ali...‘

Novo veliko istraživanje sugerira da su cjepiva protiv COVID-19 možda bila manje učinkovita nego što se prvotno mislilo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi da je njihova primjena spriječila 14,4 milijuna smrti diljem svijeta u prvoj godini pandemije. Nova istraživanja japanskih znanstvenika potvrđuju da su mRNA cjepiva tvrtki Pfizer i Moderna nedvojbeno spriječila teške oblike bolesti, no ukazuje i na ranjivost koja do sada nije bila dovoljno naglašena: zaštita koju pružaju booster doze može znatno brže opasti nego što se očekivalo, prenosi Daily Mail.

Istraživanje je analiziralo podatke o antitijelima od preko 2500 odraslih osoba, otkrivajući da je kod gotovo polovice ispitanika došlo do "brzog" pada imuniteta unutar samo devet mjeseci nakon primitka booster doze. To je u oštroj suprotnosti s onima koji su održavali visoku razinu antitijela, takozvanim "trajnim" respondentima. Ovi nalazi, objavljeni u časopisu Science Translational Medicine sugeriraju da brzina pada imuniteta nije jednaka kod svih, što otvara važna pitanja za buduće strategije cijepljenja.

Tko je ranjiv?

Istraživači su otkrili četiri različita obrasca imunološkog odgovora. Neki su održavali snažan, dugotrajan imunitet, dok su drugi doživjeli nagli pad ili su u startu proizveli vrlo malo antitijela. Upravo su ove dvije skupine — one s "brzim" i "ranjivim" odgovorom — bile pod najvećim rizikom od infekcije nakon booster cijepljenja.

Iako je razlika u stopi zaraze između ovih skupina bila umjerena, ti nalazi naglašavaju potrebu za personaliziranim pristupom cijepljenju. Umjesto univerzalnog rasporeda doza, istraživači predlažu da bi u budućnosti moglo biti nužno prilagoditi strategije cijepljenja pojedincima, možda davanjem dodatnih booster doza ili čak korištenjem terapije antitijelima kod ranjivijih skupina.

Ipak, ostaje nejasno zašto neki ljudi razvijaju slabiji imunološki odgovor. Znanstvenici ističu da je potrebno još istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli molekularni razlozi koji stoje iza ovih razlika. Ovi podaci predstavljaju važan korak naprijed u prilagodbi cjepiva i pripremanju za buduće pandemije, prebacujući fokus s masovnog cijepljenja na precizniji i individualiziraniji pristup.