Povodom Svjetskog dana hipertenzije, koji se svake godine obilježava 17. svibnja, stručnjaci diljem svijeta podsjećaju na važnost redovitog mjerenja krvnog tlaka. Više od 1,28 milijardi ljudi živi s povišenim tlakom, a gotovo polovica toga nije svjesna. Upravo ta tiha prisutnost čini hipertenziju posebno opasnom – često se otkrije tek kad uzrokuje ozbiljne posljedice.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, hipertenzivne bolesti bile su prošle godine drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj. Od njih je 2023. godine umrlo 4.891 osoba, dok su kardiovaskularne bolesti ukupno i dalje na vrhu uzroka smrtnosti.
Tijelo trpi
Jedna mlada žena saznala je da ima izrazito povišen tlak sasvim slučajno – na rutinskom pregledu za produženje vozačke dozvole. Nije imala nikakvih simptoma, osjećala se potpuno zdravo. No liječnica joj je, kao dio standardne procedure, izmjerila krvni tlak. Vrijednosti su bile 210/140 mmHg. Nakon ponovnog mjerenja – gotovo isti rezultat.
Zbunjenoj djevojci činilo se da se ništa ne događa. Nije osjećala nikakvu bol, niti malaksalost. Na upit liječnice kako se osjeća, odgovorila je kratko: „Dobro.“ No liječnica nije ignorirala brojke. Uputila ju je obiteljskom liječniku kako bi se nastavila obrada i, po potrebi, započela terapija.
Tek nakon pregleda prisjetila se očeve priče. I on je godinama ranije imao tlak gotovo identičan njezinu. No kod njega nitko nije reagirao na vrijeme. Doživio je aneurizmu, uslijedio je moždani udar, operacija, djelomična oduzetost. Oporavak je bio dug i neizvjestan. Njezin je ishod bio drugačiji – na vrijeme je doznala. I tek tada, kad je povezala sve činjenice, slomila se. Suze su došle same. Ne iz straha, nego iz spoznaje koliko je bila blizu istom ishodu.
Danas uzima terapiju, redovito mjeri tlak i kaže da pokušava živjeti opuštenije, koliko je to moguće. Njezina priča pokazuje koliko je važna rana detekcija – i koliko malo treba da se izbjegne ozbiljna komplikacija.
Visok tlak
Kardiolog dr. med. Dražen Šebetić naglašava da povišeni krvni tlak nije rezerviran za stariju populaciju. „Pojavljuje se sve češće već u dvadesetim godinama, najčešće kao posljedica pretilosti, sjedilačkog načina života ili stresa“, pojašnjava. U toj dobi rijetko se odmah započinje s lijekovima, no takve vrijednosti zahtijevaju ozbiljno praćenje.
Ističe i da nizak tlak kod mlađih obično nije zabrinjavajući, no kod starijih – osobito iznad 80 godina – prenizak tlak može negativno utjecati na prokrvljenost mozga. Za tu skupinu, optimalne vrijednosti su između 140 i 160 mmHg.
Bolest bez simptoma
Najveći problem hipertenzije jest činjenica da uglavnom ne daje jasne znakove. Ponekad se pojavi glavobolja, osjećaj težine u prsima ili zamor, ali većina ljudi ništa ne osjeća – sve dok ne dođe do komplikacije. Upravo zato se naziva “tihi ubojica”.
Ako postoji obiteljska povijest povišenog tlaka, savjetuje se češće mjerenje, bez čekanja na simptome.
Doc. dr. sc. Ana Jelaković iz Hrvatske lige za hipertenziju pojašnjava kako visoki tlak nije samo broj na tlakomjeru. „Kad je tlak u ordinaciji viši od 140/90 mmHg, a kod kuće iznad 135/85, govorimo o arterijskoj hipertenziji. No, to nije samo mehanički pritisak – to je znak složenog metaboličkog poremećaja koji zahvaća cijeli organizam“, ističe.
Zato liječenju treba pristupati ozbiljno, dugoročno i uz suradnju s više struka – od obiteljske medicine do kardiologa i nutricionista.
Terapija postoji
- U Hrvatskoj su dostupni gotovo svi suvremeni antihipertenzivi, i to većinom bez doplate ili uz minimalnu participaciju“, navodi doc. Jelaković. No problem je – suradljivost pacijenata. Mnogi prekinu terapiju jer se osjećaju bolje, ne shvaćajući da je osjećaj varljiv, a bolest tiha.
- Lijekovi danas imaju vrlo malo nuspojava. Čak i ako se pojave, postoji niz opcija koje se lako prilagode pacijentu. No liječenje nije pitanje samo propisivanja – nego i odgovornosti, dodaje.
Stručnjaci preporučuju da svatko, bez obzira na godine, barem jednom godišnje provjeri svoj krvni tlak. Osobe koje već imaju dijagnozu trebale bi redovito mjeriti tlak kod kuće, voditi dnevnik vrijednosti i pridržavati se terapije.
Osim toga, promjene životnog stila – smanjenje unosa soli, gubitak viška kilograma, tjelovježba, kontrola stresa – ključne su za prevenciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....