Donosimo 12 koraka naših i stranih stručnjaka o tome kako spriječiti nastanak raka, ovo je zanimljivo i lako provedivo

Najmanje jedna trećina slučajeva raka može se spriječiti promjenom načina života, a još toliko bolesti moguće je uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme – poruka je koja stoji iza Europskog kodeksa protiv raka i preporuka hrvatskih stručnjaka. Primjerice, u Dubrovačko‑neretvanskoj županiji svake se godine dijagnosticira više od 600 novih slučajeva zloćudnih bolesti, a više od 300 ljudi umire; gotovo svaka četvrta žrtva raka mlađa je od 65 godina, što jasno pokazuje koliko je prevencija ključna.

Glavni rizici koje sami stvaramo

Procjenjuje se da između polovice i čak 90% slučajeva raka kože proizlazi iz pretjeranog izlaganja suncu i UV zračenju, uključujući solarije. Pušenje je i dalje najveći pojedinačni uzrok malignih bolesti: povezano je s rakom pluća, usne šupljine, grkljana, jetre, gušterače, dojke, mokraćnog mjehura, bubrega i debelog crijeva, a odgovorno je otprilike za četvrtinu svih smrti od raka. Oko 70% karcinoma pluća može se pripisati isključivo pušenju.

Debljina i sjedilački način života procjenjuju se kao čimbenici koji stoje iza 20-30% nekih sijela raka – osobito raka dojke u postmenopauzi, raka endometrija, debelog crijeva, bubrega i jednjaka. Infekcije također imaju važnu ulogu: virusi hepatitisa B i C povezani su s rakom jetre, humani papilomavirus (HPV) s rakom vrata maternice i drugim anogenitalnim karcinomima, a bakterija Helicobacter pylori povećava rizik za rak želuca. Nasljedna sklonost se ne može mijenjati, ali velik dio tih "stečenih" rizika ovisi o ponašanju – i tu postoji prostor za djelovanje.

12 koraka Europskog kodeksa protiv raka

1. Ne pušite – i prestanite što ranije

Prestanak pušenja u 30‑ima smanjuje rizik prijevremene smrti od bolesti povezanih s duhanskim dimom za više od 90%, a prestanak u 50‑ima za oko 50% u odnosu na one koji nastave pušiti. Procjena je da jedna kutija cigareta dnevno tijekom godine skraćuje život za gotovo dva mjeseca. Dobit od prestanka počinje već nakon nekoliko dana do tjedana, a kumulativno je golema.

2. Zaštitite se od pasivnog pušenja

Duhanski dim štetan je i za one koji sami ne puše. Nepušači izloženi zadimljenim prostorima imaju dvostruko veći rizik od raka pluća u odnosu na nepušače koji nisu izloženi. Posebno su ugrožena djeca, koja su najčešće "pasivni pušači" u vlastitom domu, te trudnice i njihove bebe – pušenje ili boravak u zadimljenim prostorijama povećava rizike za rast, razvoj i zdravlje djeteta prije i nakon rođenja. Najbolja mjera je potpuna zabrana pušenja u stanu i na radnom mjestu.

3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Preporučeni indeks tjelesne mase (ITM) za odrasle je 18,5-24,9. Pretilost je danas globalna epidemija i ozbiljan rizični čimbenik za brojne vrste raka, ali i za kardiovaskularne i druge kronične nezarazne bolesti. Redovite, uravnotežene prehrambene navike i kontrola energetskog unosa ključni su za dugoročno održavanje težine.

4. Krenite se kretati – barem 30 minuta dnevno

Svaki dan najmanje 30 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti (brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, rekreacijski sportovi) može smanjiti rizik od raka debelog crijeva za 30-40% u odnosu na osobe koje većinu vremena sjede. Kod žena redovito kretanje smanjuje rizik za rak dojke i rak endometrija za 20-40%. Sjedilački način života, neovisno o težini, sam po sebi povećava rizik za mnoge kronične bolesti – pokret je, doslovno, zaštitni čimbenik.

5. Jedite više biljne hrane, manje crvenog i prerađenog mesa

Povrće i voće – barem pet porcija dnevno – cjelovite žitarice i mahunarke temelj su prehrane koja štiti od raka. Bogate su vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima koji neutraliziraju štetne slobodne radikale nastale u organizmu ili unesene onečišćenom hranom i zrakom. Antioksidansima osobito obiluju suhi grah, borovnice, brusnice, kupine, maline, šljive, jagode, jabuke i artičoke; važni nutrijenti su vitamini C, A i E, beta‑karoten, selen i slični spojevi.

Istodobno treba ograničiti unos crvenog mesa i izbjegavati industrijski obrađene mesne prerađevine, kao i proizvode bogate solju, šećerom i zasićenim mastima, a siromašne vlaknima – takva hrana povećava rizik za karcinome debelog crijeva i drugih dijelova probavnog sustava.

6. Oprez s alkoholom

Visok unos alkohola, pogotovo u kombinaciji s pušenjem, povećava rizik za rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre i dojke. Iako se često ističe da antioksidansi u crnom vinu mogu imati određeni zaštitni učinak, to ne poništava činjenicu da je alkohol klasificiran kao kancerogen. Ako pijete, zadržite se na niskim količinama – a za osobe s povećanim rizikom preporuka je potpuno izbjegavanje.

7. Ne izgarajte na suncu

Dugotrajno, nezaštićeno izlaganje suncu i UV zrakama – bilo na plaži, u planinama ili u solariju – značajno podiže rizik za sve oblike raka kože, posebno za melanom. Preporučuje se izbjegavanje sunca u najjačim satima, korištenje zaštitnih krema visokog faktora, odjeće, šešira i sunčanih naočala te redovito samopregledavanje kože, uz liječnički pregled pri svakoj sumnjivoj promjeni.

8. Čuvajte se kancerogena na radnom mjestu

Dugotrajna izloženost azbestu, nekim industrijskim kemikalijama, metalima i drugim tvarima na poslu povezana je s povećanim rizikom za rak pluća, mjehura, kože, mezoteliom, leukemije i limfome. Poštivanje propisa zaštite na radu, korištenje zaštitne opreme i ventilacije, ali i jasne državne politike smanjenja izloženosti, presudni su za sprječavanje "radnog" raka. Uz pravilnu zaštitu, praktički svaki profesionalno uzrokovani rak može se izbjeći.

9. Provjerite razine radona u prostoru

Radon je prirodni radioaktivni plin bez boje i mirisa, koji nastaje u tlu i stijenama. Na otvorenom nije problem, ali se može akumulirati u podrumima, prizemljima i loše prozračenim prostorima, gdje povećane koncentracije tijekom godina povećavaju rizik od raka pluća. Razine radona moguće je izmjeriti posebnim uređajima, a ako su visoke, postoje inženjerske mjere za smanjenje (bolja ventilacija, brtvljenje pukotina, prilagodbe temelja).

10. Dojenje štiti i majku

Dojenje ne koristi samo djetetu nego i majci: žene koje dulje doje imaju niži rizik razvoja raka dojke u odnosu na žene s istim drugim rizičnim čimbenicima koje ne doje. Zato se dojenje, kad god je moguće i medicinski opravdano, preporučuje i kao mjera zaštite od raka dojke.

11. Cijepite djecu protiv hepatitisa B i HPV‑a

Cijepljenje protiv hepatitisa B i posebno protiv humanog papilomavirusa (HPV) dokazano smanjuje rizik nastanka prekanceroznih lezija vrata maternice i drugih anogenitalnih sijela, kao i pojavnost spolnih bradavica. Uvođenjem ovih cjepiva u programe cijepljenja smanjuje se teret budućih karcinoma povezanih s infekcijama.

12. Iskoristite programe ranog otkrivanja raka

Rano otkrivanje malignih bolesti znači pronalazak tumora u lokaliziranom stadiju, prije pojave simptoma, kad su izgledi za potpuno izlječenje ili kontrolu bolesti najveći. U Hrvatskoj se provode nacionalni programi probira za rak dojke (mamografija) i rak debelog crijeva (testiranje skrivene krvi u stolici), a redoviti ginekološki pregledi i PAPA testovi ključni su za otkrivanje prekanceroza i ranih stadija raka vrata maternice. Redovita mamografija kod žena između 50. i 70. godine može smanjiti smrtnost od raka dojke za oko 30%, probir na skrivenu krv u stolici smanjuje smrtnost od raka debelog crijeva za 15-33%, a sustavno PAPA testiranje za rak vrata maternice smanjuje rizik smrti čak do 90%.

Poruka za kraj

Poruka stručnjaka je jasna: rak nije "sudbina" na koju ne možemo utjecati. Veliki dio rizika stvaramo sami – cigaretama, prehranom, nedostatkom kretanja, pretjeranim suncem, ignoriranjem cjepiva i pregleda. Odabirom zdravijih navika možemo spriječiti najmanje trećinu zloćudnih tumora, a još jednu trećinu otkriti dovoljno rano da se uspješno liječe.

► Više o raku i prevenciji pročitajte na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.