Dr. Škrabić: bivši šef Pedijatrije objašnjava kako prepoznati da djetetu štitnjača ne radi dobro: ‘Nije to pubertet‘

U moru TikTok videa kojima je cilj izazivati čuđenje po internetu, nedavno je jedan postao jako popularan. Video je više-manje uvijek bio identičan, a koncept jednostavan: snimanje i uspoređivanje veličine hladnjaka u SAD-u u odnosu na europske modele. U pravilu, Amerikanci su imali mamutske hladnjake s duplim vratima, a da im to nije dovoljno, svjedoče brojni komentari o dodatnom hladnjaku koji im služi samo za piće (gazirano, pretpostavljamo). Osim pitanja je li jedna prosječna obitelj uopće u stanju konzumirati tu silnu količinu hrane prije isteka roka, nameće se pitanje: kolika se količina kalorija krije u hladnjaku od 800 litara?! Nije ni čudo da pretilost djece u Americi već duže vrijeme predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem, s prevalencijom od oko 20 posto kod djece i adolescenata. To znači da više od 14 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili se bori s pretilošću.

Europljani često o Amerikancima pričaju sa superiorne distance i krive brzu hranu i način života, ali ako ste mislili da nas Hrvate spašava standardna dimenzija hladnjaka – varate se. U Hrvatskoj oko 36.1 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo. Da nas ni blizina mora i ribe koja u njemu pliva ne spašavaju, dokazuje viši udio prekomjerno uhranjene i pretile djece u jadranskoj regiji prema rezultatima šestog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece, a koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija i objavila u studenom prošle godine.

Pretilost kod djece nije izoliran problem, već često prvi znak šireg endokrinog disbalansa koji utječe na rast, pubertet i hormonalnu ravnotežu. Osim debljine, ostale endokrine bolesti u dječjoj dobi često se razvijaju tiho, s nespecifičnim simptomima koje je lako previdjeti, a njihove posljedice mogu obilježiti cijeli život, od rasta i puberteta do metabolizma i kardiovaskularnog zdravlja u odrasloj dobi.

U Dalmaciji neka od tih stanja, poput dijabetesa tipa 1 i debljine, pojavljuju se češće nego u ostatku Hrvatske, unatoč mediteranskom načinu života i obilju sunca. O tome koje endokrine probleme danas najčešće susreće u pedijatrijskoj praksi, kako se bolesti djece razlikuju od onih u odraslih te na koje znakove roditelji trebaju posebno obratiti pozornost, razgovarali smo s prof.prim.dr.sc. Veselinom Škrabićem, pedijatrom – endokrinologom, nekadašnjim predstojnikom Klinike za dječje bolesti u splitskom KBC-u, koji svakodnevno prati rast, razvoj i hormonalno zdravlje djece i adolescenata. Iako je primarijus Škrabić umirovljen u KBC-u i na Medicinskom fakultetu u Splitu, i dalje je aktivan profesor na Medicinskom fakultetu u Mostaru, a svoje znanje dijeli i u splitskoj poliklinici Stradivari.