Urbano zelenilo ne uljepšava samo gradove: ono može napraviti razliku između zdravlja i srčanih bolesti. Nova studija otkriva da je prisutnost drveća u urbanim sredinama povezana s nižim stopama srčanih udara i moždanih udara, dok četvrti prekrivene uglavnom travom mogu čak povećati kardiovaskularni rizik.
Ovi nalazi dovode u pitanje uvjerenje da je bilo koji "zeleni prostor" jednako koristan i prisiljavaju nas da preispitamo strategije urbanističkog planiranja, osobito u kontekstu klimatskih promjena i ubrzanog rasta gradova.
Gradska stabla: štit za srce
Ne nude svi urbani zeleni prostori iste prednosti za srce. Prema studiji koju je predstavio specijalizirani portal StudyFinds, prisutnost vidljivih urbanih stabala bila je povezana s 4% nižim stopama kardiovaskularnih bolesti, dok su područja s prevladavajućom travom imala 6% više slučajeva.
Istraživanje, koje je vodio Peter James sa Sveučilišta Kalifornije u Davisu, pratilo je 88.788 medicinskih sestara koje su živjele u različitim dijelovima zemlje, kako urbanim tako i ruralnim, tijekom 18 godina.
Nalazi, objavljeni 9. veljače 2026., pokazuju da sva urbana vegetacija nema iste učinke na zdravlje.
Kako bi došli do tih zaključaka, istraživači su proveli opsežnu opservacijsku studiju. Analizirali su medicinske kartone sudionika i koristili umjetnu inteligenciju za pregled 350 milijuna Google Street View slika. Tako su precizno mapirali relativnu količinu urbanih stabala i trave oko kuća, što im je omogućilo da upoznaju okruženje koje ljudi svakodnevno vide.
Usporedba stabala i travnjaka: Ključne razlike
Analiza je pokazala da je veći urbani šumski pokrivač unutar radijusa od 500 metara povezan s manjim brojem srčanih i moždanih udara. Ovaj pozitivan učinak zadržao se čak i uzimajući u obzir druge čimbenike rizika, poput pušenja, prehrane, tjelesne aktivnosti, razine prihoda i onečišćenja zraka.
Suprotno tome, život u područjima s većinom trave ne samo da nije donosio koristi, već je bio povezan s povećanjem srčanih bolesti.
Objašnjenja koja su predložili istraživači ističu da stabla nude zaštitne mehanizme: pružaju hlad tijekom toplinskih valova, filtriraju zagađujuće čestice i prigušuju buku prometa, što su svi čimbenici povezani s manjim opterećenjem za kardiovaskularni sustav.
Osim toga, ulice obrubljene drvećem pogoduju pješačkom prometu i potiču društveni kontakt. Travnjaci, s druge strane, slabo filtriraju zagađenje, nude manje hlada i obično su povezani s četvrtima s većom upotrebom automobila i manje tjelesne aktivnosti.
Implikacije za urbanističko planiranje
Često održavanje travnjaka stvara buku i zagađenje, što nema u područjima sa stablima. Kao što StudyFinds upozorava, autori studije slažu se da stavljanje svih zelenih površina u jednu kategoriju može dovesti do pogrešnih tumačenja.
"Grupiranje zelenih površina u jednu kategoriju izloženosti ograničava istraživanja i moguće intervencije za povećanje zelenih površina koje promiču zdravlje," napominje James.
Suočeni s klimatskim promjenama i ograničenim proračunima, istraživači predlažu da prioritet sadnji i očuvanju stabala nad opsežnim održavanjem travnjaka, jer bi povećanje pokrova drveća moglo imati značajniji utjecaj na urbano zdravlje.
Autori pojašnjavaju da je uzorak uključivao samo žene, uglavnom bijele, što ograničava generalizaciju rezultata. Osim toga, studija ne dokazuje izravnu uzročnost niti potpuno isključuje druge urbane ili društvene čimbenike.
Analiza također pokazuje da tradicionalne satelitske snimke nisu otkrile vezu s kardiovaskularnim zdravljem, za razliku od snimaka na razini ulice, što naglašava važnost promatranja okoliša kako ga percipiraju stanovnici.
Za StudyFinds, podaci iz studije pozivaju nas da preispitamo ulaganja u urbano okruženje. Sadnja stabala u gradu pojavljuje se kao jednostavna i pristupačna radnja koja može donijeti konkretne koristi za zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava zajednice, izvan samog vizualnog aspekta krajolika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....