StoryEditorOCM
Zdravljedijagnoza iznenadila

FOTO Djevojka završila na hitnoj zbog osipa, doktori nisu otkrili uzrok! Dermatolog vidio snimku, evo što joj je rekao

Piše P. V.
5. ožujka 2026. - 11:06

Jedna djevojka je u videu koji je podijeljen na tisuće puta ispričala kako je završila na Hitnoj zbog neobičnog osipa koji se s lica krenuo širiti niz vrat i prsa. Liječnici su bezuspješno pokušavali otkriti uzrok.

"Pitali su me jesam li promijenila nešto u svojoj rutini njege kože i koristim li možda neke nove proizvode. Doslovno imam istu rutinu već pet godina, tako da stvarno nemam pojma od čega je ovo nastalo. Zbunjena sam i iskreno pomalo frustrirana. Nemam pojma od čega je, a osip se širi niz moj vrat i ide prema prsima", objasnila je djevojka na društvenim mrežama.

Na objavu je reagirao dermatolog Taylor Bullock, koji je objasnio kako je riječ o stanju koje se naziva akutna generalizirana egzantematozna pustuloza (AGEP).

image
Instagram screenshot

"Odmah sam pomislio na ugriz pauka. Ovo izgleda kao akutna generalizirana egzantematozna pustuloza. Najčešće se pojavljuje nakon uzimanja određenih lijekova, ali može biti potaknuta i ugrizom smeđeg pauka samotnjaka. Tijelo se odjednom prekrije stotinama sitnih pustula. One nisu zarazne, ispunjene su mrtvim bijelim krvnim stanicama. Ljudi često imaju i temperaturu te zimicu", objasnio je liječnik.

Dodao je da se stanje obično povuče relativno brzo.

image

Smeđi pauk samotnjak

Bonzami Emmanuelle/alamy/profimedia/Bonzami Emmanuelle/alamy/profimedia

Što je akutna generalizirana egzantematozna pustuloza ili AGEP?

Akutna generalizirana egzantematozna pustuloza rijetko je kožno oboljenje najčešće uzrokovano lijekovima. Prema ACD-u, oboljenje karakterizira nagla pojava osipa uz crvenilo i oticanje kože te stvaranje sitnih bijelih gnojnih mjehurića, odnosno pustula.

Osip se obično pojavljuje na licu ili na unutarnjoj strani laktova, iza koljena, na pazusima, preponama i na vratu, a zatim se može brzo proširiti na druge dijelove kože.

image

Dermatološki pregled

Laurent/louise Eve/Bsip Via Afp

Tko obolijeva i kako se liječi?

On se najčešće javlja kod odraslih osoba, može pojaviti i kod djece. Procjena je da se ova bolest javlja u 1 do 5 slučajeva na milijun ljudi godišnje, što je čini vrlo rijetkom.

Liječenje ovisi o pojedinom slučaju, najvažniji korak je prekid uzimanja lijeka koji je izazvao reakciju. Terapija je uglavnom usmjerena na ublažavanje simptoma i može uključivati: hidratantne kreme, kortikosteroidne pripravke, antihistaminike za ublažavanje svrbeža, analgetike protiv boli. Većina se pacijenata može liječiti kod kuće, dok starije osobe ili teži slučajevi ponekad zahtijevaju kratkotrajno bolničko liječenje.

image

Dermatološki pregled

Lenee/Bsip Via Afp

Kakav je oporavak?

Osip kod AGEP-a obično se povlači i počinje se ljuštiti unutar otprilike 15 dana nakon prestanka uzimanja lijeka. Bolest se rijetko ponavlja, osim ako osoba ponovno uzme lijek koji je izazvao prvu reakciju.

Što uzrokuje AGEP?

U većini slučajeva uzrok su lijekovi. Najčešći uzrok su antibiotici, ali reakciju mogu izazvati i drugi lijekovi, poput paracetamola, oralnih antifungalnih lijekova ili hidroksiklorokina.

U nekim istraživanjima postoje slučajevi gdje je opisan slučaj AGEP-a koji je nastao nakon ugriza pauka. Ugriz pauka može predstavljati mogući uzrok pojave ove bolesti. Otrovi pauka sadrže enzim sfingomijelinazu, koji potiče oslobađanje molekula IL-8 i GM-CSF, a upravo su one uključene u razvoj mehanizma nastanka AGEP-a.

Smeđi pauk samotnjak

Smeđi mediteranski pauk samotnjak (at. Loxosceles rufescens, zovu ga i violina pauk), relativno je mali i neistraženi pauk koji spada u obitelj smeđih račjih paukova.

Tjelesna građa

Boja tijela je pretežito smeđa, s izraženim znakom na prednjem dijelu tijela koji podsjeća na violinu. Noge su mu duge, tanke i smeđe, prekrivene sitnom dlakom. 

Način života i stanište

Malo se zna o biologiji Primorskog račjeg pauka, ali se pretpostavlja da se danju skriva ispod kamenja, lišća ili komada drveta, a tijekom noći postaje aktivan. Živi u području južne Europe. Ne plete mrežu.

Otrovnost

Iako ovaj pauk nije istražen i proučen tako dobro poput svojega sjevernoameričkoga rođaka, treba ga smatrati potencijalno opasnim, jer potječe iz iste obitelji kao i drugi opasni pauci za koje je znanstveno potvrđeno da su uzrokovali teška oštećenja kože. Jedini slučaj smrtnog ishoda ugriza ove vrste zabilježen je 2015. godine u Italiji, kod 65-godišnje žene s autoimunom bolešću.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. ožujak 2026 11:14