Globalna studija otkriva: svijet je sve bolesniji, ova dijagnoza rizičnija je od pušenja. Dramatičan rast i u Hrvatskoj

Pretilost, čiji se udio dramatično povećao tijekom proteklog desetljeća, sada je vodeći uzrok bolesti, prema rezultatima nove studije. Ovo otkriće potaknulo je stručnjake na zahtjev za oštrijim mjerama u borbi protiv krize.

Novi podaci objavljeni u studiji Global Burden of Disease (Globalno opterećenje bolešću) medicinskog časopisa The Lancet otkrivaju veliku promjenu u medicinskom krajoliku u posljednjih deset godina. Istraživači su zabilježili pad glavnih faktora rizika za bolesti, poput izloženosti zagađenju zraka, pušenja i broja ljudi koji pate od visokog krvnog tlaka.

Međutim, broj ljudi kojima prijeti bolest zbog rasta razine šećera u krvi i pretilosti je u porastu, prenosi Daily Mail.

Ključni podaci o zdravstvenom riziku

Stručnjaci upozoravaju da bi preokret ovog trenda mogao biti "udaljen generaciju" bez drastične akcije. Studija, objavljena danas, otkrila je da je od 2010. godine zabilježeno:

Povećanje zdravstvenih gubitaka od 11 posto (broj ljudi koji pate od jedne od 375 bolesti i ozljeda), kao i povećanje od 6 posto u broju ljudi koji pate od lošeg zdravlja kao posljedice visoke razine šećera u krvi. Za razliku od toga, zabilježeno je smanjenje od 15 posto rizika uzrokovanih visokim kolesterolom i visokim krvnim tlakom.

Profesor Naveed Sattar, stručnjak za kardiovaskularne bolesti i metaboličko zdravlje sa Sveučilišta u Glasgowu, izjavio je za Daily Mail: "Ovo nije iznenađujuće. Iako smo u posljednjih 50 godina vidjeli poboljšanje u mnogim faktorima rizika kroz vladine politike i farmaceutske napretke, nismo se uhvatili u koštac s pretilošću."

"Ljudi vode sjedilački način života, dok konzumiraju sve više kalorične i prerađene hrane."

Dramatično povećanje udjela pretilih osoba zabilježeno je i u Hrvatskoj

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija

Porast unosa šećera i prerađenog mesa

Istraživački rad pokazuje da, iako je konzumacija hrane bogate transmasnim kiselinama i soli pala tijekom posljednja tri desetljeća, potrošnja zaslađenih pića i prerađenog mesa naglo je porasla.

"Širom svijeta vidjeli smo javnozdravstvene akcije u vezi sa soli u prehrambenim proizvodima i masnom hranom, ali isto nije učinjeno s kalorijama ili šećerom, a to se mora promijeniti ako želimo vidjeti poboljšanje," kaže profesor Sattar.

On objašnjava da problem koji to stvara ima dvostruki učinak - raste broj ljudi s kroničnim stanjima koji istovremeno žive s pretilošću, što otežava liječenje osnovnog stanja, te uz to raste broj ljudi koji pate od kroničnog stanja kao izravne posljedice pretilosti.

Lijekovi nisu jedino rješenje

Iako su GLP-1 lijekovi (poput Ozempica) revolucionirali skrb o dijabetesu i pretilosti, stručnjaci upozoravaju da oni sami neće biti dovoljni za rješavanje trenda.

Profesor Sattar smatra da će se "pad trenda s farmaceutskim opcijama s vremenom dogoditi, ali bi to moglo potrajati cijelu generaciju." Dodaje da su injekcije trenutno skupe i nisu široko dostupne u javnim zdravstvenim sustavima.

"Moramo gledati i dalje od lijekova, jer ih nećemo davati djeci. Vlade moraju poduzeti drastične mjere u vezi s kalorijama i šećerom, na isti način na koji su to učinile sa soli posljednjih desetljeća."

Globalna stvarnost

Unatoč padu u posljednjem desetljeću, visoki krvni tlak je i dalje vodeći uzrok lošeg zdravlja, dok su srčane bolesti i moždani udar među prva tri uzroka smrti. Drugi najčešći faktor rizika je zagađenje zraka, a slijedi pušenje, no oba su u opadanju.

Istraživači napominju da je od pandemije također zabilježen porast anksioznosti i depresije kao faktora rizika za loše zdravlje. Uredništvo The Lanceta zaključuje: "Istina koju ovi radovi razotkrivaju jest da politike za rješavanje globalnih zdravstvenih izazova ne odražavaju točno stvarnost globalnog opterećenja bolestima i invaliditetom danas. Zemlje će morati radikalno prilagoditi svoje zdravstvene sustave kako bi ispunile ove nove prioritete, ali izazovi nisu nesavladivi", prenosi Daily Mail.

Prošle godine istraživači su otkrili da diljem svijeta više od milijardu ljudi živi s pretilošću, što znači da je pogođen jedan od osam stanovnika planeta.