Kada se govori o zdravlju, većina ljudi najčešće razmišlja o srcu, mozgu, crijevima ili imunitetu. Jetra pritom često ostaje zanemarena, sve dok se ne pojave ozbiljni problemi. A upravo je riječ o jednom od najvažnijih organa u ljudskom tijelu bez kojeg život nije moguć.
Jetra je najveći unutarnji organ i ima ključnu ulogu u gotovo svim važnim procesima u organizmu. Sudjeluje u metabolizmu, pretvara hranjive tvari u energiju, uklanja toksine iz tijela i predstavlja prvu liniju obrane od štetnih tvari koje unosimo hranom i pićem.
Stručnjaci upozoravaju da upravo svakodnevne navike, koje mnogi smatraju bezazlenima, mogu dugoročno ozbiljno oštetiti jetru. Među njima se posebno izdvaja jedna vrsta pića koju milijuni ljudi konzumiraju gotovo svaki dan, gazirani sokovi puni šećera.
‘Ljudi ne razmišljaju‘
Većina zna da alkohol može izazvati teška oštećenja jetre, no liječnici upozoravaju da alkohol danas nije jedini veliki problem.
Gastroenterologinja i hepatologinja doktorica Neha Jakhete sa Sveučilišnog medicinskog sustava Maryland ističe kako se posljednjih godina bilježi sve veći broj slučajeva metaboličke disfunkcije povezane s masnom jetrom, poznate pod nazivom MASLD, ranije poznate kao nealkoholna masna bolest jetre. Riječ je o stanju u kojem dolazi do nakupljanja masnoće u jetri, što s vremenom može izazvati upalu, stvaranje ožiljaka i ozbiljna oštećenja organa.
Liječnici posebno upozoravaju na gazirana pića bogata šećerom i fruktozom.
"Od svih prehrambenih navika o kojima razgovaram s pacijentima, redovita konzumacija gaziranih pića je ona čiji se utjecaj na jetru najviše podcjenjuje. Ljudi obično razmišljaju o debljanju ili kvarenju zuba, ali rijetko tko pomisli na jetru", kaže doktorica Treta Purohit, gastroenterologinja i hepatologinja iz centra Oshi Health.
Fruktoza se gotovo izravno pretvara u mast
Prema riječima stručnjaka, glavni problem je kukuruzni sirup bogat fruktozom koji se nalazi u velikom broju zaslađenih gaziranih pića.
Doktorica Jakhete objašnjava da upravo fruktoza potiče nakupljanje masti u jetri i povećava rizik od inzulinske rezistencije.
"Glukoza se raspoređuje po tkivima cijelog tijela i njome upravlja inzulin. Fruktoza funkcionira drukčije. Ona gotovo izravno odlazi u jetru, gdje se velik dio pretvara u mast. S vremenom dolazi do upale i stvaranja ožiljnog tkiva", objašnjava doktorica Purohit. Posebno zabrinjava činjenica da se masna jetra može razviti čak i kod osoba koje nemaju višak kilograma i koje na prvi pogled djeluju potpuno zdravo.
Znanstvene studije dodatno potvrđuju upozorenja liječnika.
Jedna velika meta-analiza provedena na više od 35.000 ljudi pokazala je da čak i manje od jednog gaziranog pića tjedno povećava rizik od razvoja masne jetre za 14 posto. Kod osoba koje konzumiraju sedam ili više zaslađenih pića tjedno, rizik raste čak 53 posto. Drugo istraživanje pokazalo je da ljudi koji piju barem jedno zaslađeno piće tjedno imaju više nego dvostruko veći rizik od razvoja masne jetre u usporedbi s osobama koje ih uopće ne konzumiraju.
Jesu li ‘diet‘ sokovi sigurniji?
Mnogi vjeruju da su dijetalna gazirana pića bez šećera potpuno sigurna alternativa, ali stručnjaci upozoravaju da situacija nije tako jednostavna. Iako zasad nema čvrstih dokaza da umjetni zaslađivači izravno uzrokuju masnu jetru, postoje brojni neizravni mehanizmi koji mogu pridonijeti problemima s metabolizmom.
Doktorica Jakhete navodi da neka istraživanja povezuju redovitu konzumaciju umjetnih zaslađivača s povećanjem tjelesne težine i jačim željama za slatkim. Doktorica Purohit, pak, objašnjava da tijelo prirodno povezuje sladak okus s dolaskom kalorija. Kada slatkoća dolazi bez kalorija, ta prirodna ravnoteža može se poremetiti pa organizam s vremenom slabije regulira osjećaj sitosti i apetit.
Osim toga, postoje indicije da umjetni zaslađivači mogu promijeniti ravnotežu bakterija u crijevima, što dodatno utječe na metabolizam i povećava rizik od inzulinske rezistencije.
Što je najbolji izbor za jetru?
Dobra vijest je da liječnici ne smatraju kako povremeno konzumiranje gaziranih pića predstavlja ozbiljan problem. Najveći rizik nastaje kada takva pića postanu svakodnevna navika. Stručnjaci savjetuju da se obični zaslađeni sokovi barem zamijene dijetalnim verzijama, iako je još bolji izbor obična ili gazirana voda bez dodatnog šećera.
"Gazirana voda nema fruktozu, nema umjetne zaslađivače i nema otvorena pitanja o njezinu utjecaju na jetru. Mjehurići sami po sebi ne štete jetri", objašnjava doktorica Purohit.
Mediteranska prehrana kao najbolja zaštita
Kada je riječ o prehrani koja štiti jetru, liječnici najčešće preporučuju mediteranski način prehrane. Takva prehrana uključuje mnogo povrća, voća, ribe, biljnih proteina i maslinova ulja, uz smanjen unos ultraprerađene hrane, crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda.
"Već više od dvije porcije crvenog mesa tjedno, ili čak jedna porcija prerađenog mesa poput kobasica, slanine i suhomesnatih proizvoda, može predstavljati faktor rizika za razvoj masne jetre", upozorava doktorica Purohit.
Za mnoge ljude upravo male promjene mogu imati velik učinak. Zamjena gaziranih pića vodom, uravnoteženija prehrana i više kretanja često su prvi koraci prema zdravijoj jetri i boljem općem zdravlju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....