Rak penisa je rijedak, ali ozbiljan rak koji pogađa muške genitalije. Najčešće se javlja kod starijih muškaraca, ali može pogoditi i mlađe muškarce, posebno ako su prisutni faktori rizika. Unatoč niskoj incidenciji, bolest ima značajan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje pacijenta. U emisiji "Dr. Beck" gostovali su Predrag Mamontov, dr. med., specijalist urolog, i prof. dr. sc. Tvrtko Hudolin, dr. med., specijalist urolog, koji su govorili o raku penisa.
Jedan od važnih čimbenika rizika je infekcija humanim papiloma virusom (HPV), koji se povezuje s nizom zloćudnih bolesti.
- S HPV infekcijom se povezuje dosta neugodnih tumora usne šupljine, tumori analne regije, neke vrste urogenitalnih tumora, osobito tumor penisa. Imamo vrlo jasne pokazatelje koji govore da je cijepljenje učinkovito i da ima smisla, i to je način kako mi možemo eliminirati, ne sve, ali ovisno o histopatologiji tih od 50 do 70 posto mogli bismo eliminirati. To je najbolji i najjednostavniji način - objašnjava Predrag Mamontov, dr. med., specijalist urolog.
Liječenje raka penisa često uključuje kirurški zahvat, čiji opseg izravno utječe na kvalitetu života oboljelih. Osim funkcionalnih promjena, posljedice su duboko psihološke, piše HRT.
- Koliko je opseg kirurškog zahvata, toliko proporcionalno ti ljudi imaju i funkcionalne i psihičke probleme. Ako se odstrani manji dio penisa, oni mogu funkcionirati što se tiče spolne funkcije i erekcije, ali osjećaj može biti drugačiji. S druge strane, ako je nekome odstranjena većina penisa, jasno se postavlja pitanje čime bi se uopće mogla vršiti spolna funkcija, objašnjava prof. dr. sc. Tvrtko Hudolin, dr. med., specijalist urolog.
Dodaje kako gubitak spolne funkcije nije problem isključivo mlađih muškaraca.
- Svi smo osjetljivi na spolnost i seksualnost. Kolega i ja svjedočimo pacijentima koji i u uznapredovanim životnim godinama imaju želju i potrebu. Gubitak funkcionalnosti takvog organa ogroman je šok – za pacijenta, ali i za njegovu okolinu - naglašava.
Zbog svega toga, ističe, oboljeli se često suočavaju s anksioznošću i depresijom te im je potrebna dodatna stručna i emocionalna podrška.
Studije pokazuju da supruge i partnerice često pružaju snažnu podršku, ali zaista se ne treba dovesti do toga. Jednostavnom samokontrolom i odlaskom liječniku puno se toga može spriječiti, naglašava Hudolin.
Urolozi poručuju da preventivni pregledi ne bi smjeli biti iznimka, nego navika.
- Mislim da nakon 50. godine, ako nema tegoba, treba izdvojiti jedan dan godišnje i javiti se urologu – napraviti osnovni pregled, laboratorijske pretrage i ultrazvuk. To nije ni komplicirano ni vremenski zahtjevno - kaže prof. Hudolin.
Muškarcima s obiteljskom anamnezom karcinoma savjetuje se dolazak i prije, već oko 45. godine života. Istodobno podsjeća da se tumori testisa sve češće javljaju u mlađoj dobi, između 20-ih i 40-ih godina, što je dodatni razlog za osviještenost i samopregled, piše HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....