Tihi infarkt je infarkt koji nema simptome, ima blage simptome ili simptome koje ljudi ne povezuju s infarktom. Ipak, to je pravi infarkt miokarda, što znači da vašem srcu nedostaje dovoljno protoka krvi i kisika, što oštećuje srčani mišić.
Tihi infarkti mogu ozlijediti srce jednako kao i očiti infarkti. No, ako ne znate da imate infarkt, možda nećete dobiti medicinsku pomoć koja je potrebna da ograničite oštećenje. Zato je važno obratiti pažnju na to kako se osjećate.
Obično infarkt uzrokuje krvni ugrušak koji sprječava protok krvi kroz jednu od koronarne arterije. Rjeđe, grč koronarne arterije ili oštećenje stijenke arterije može zaustaviti protok krvi. Infarkti se mogu dogoditi dok spavate ili ste budni, posebno nakon fizički ili emocionalno stresnih situacija ili naglog povećanja tjelesne aktivnosti.
Procjenjuje se da 22 do 60 posto svih infarkta prolazi neopaženo. Tihi infarkti mogu biti češći kod žena i osoba s dijabetesom.
Simptomi tihog infarkta nisu tipični kao kod klasičnog infarkta s jakom boli u prsima. Možete imati blage simptome ili ih uopće ne primijetiti, a infarkt možda neće biti prepoznat. Simptomi mogu nalikovati gripi, bolovima u prsima ili gornjem dijelu leđa, bolovima u čeljusti, rukama ili gornjem dijelu leđa, umoru ili probavnim smetnjama, prenosi Cleveland clinic.
Klasični simptomi infarkta uključuju bol u prsima koja traje više minuta, kratkoću daha, vrtoglavicu, nelagodu u gornjem dijelu tijela, hladan znoj, mučninu i povraćanje te umor koji traje danima bez očitog razloga.
Najčešći uzrok tihog infarkta je koronarna bolest srca. Kolesterol i plak nakupljaju se u koronarnim arterijama i ograničavaju protok krvi do srčanog mišića. Ako se na plak formira krvni ugrušak, kisikom bogata krv ne može proći, a srčani mišić može umrijeti bez brze intervencije, piše Cleveland clinic.
Faktori rizika uključuju prekomjernu tjelesnu težinu, nedostatak fizičke aktivnosti, visok krvni tlak, visok kolesterol, nezdravu prehranu, visoku razinu šećera u krvi, stres, korištenje duhana, preeklampsiju tijekom trudnoće, COVID-19 ili druge infekcije. Nepromjenjivi faktori rizika uključuju obiteljsku povijest srčanih bolesti, pripadnost određenim etničkim skupinama, muški spol stariji od 45 godina ili žene starije od 55 godina ili postmenopauzalne.
Ako se pomoć ne zatraži na vrijeme, tihi infarkt može dovesti do ozbiljnog oštećenja srca, aritmija, zatajenja srca ili povećanog rizika od ishemijskog moždanog udara.
Tihi infarkt se često dijagnosticira tek tjednima ili mjesecima nakon događaja putem krvnih testova, EKG-a, koronarografije, CT-a, MRI-ja, stres testova ili ehokardiograma.
Liječenje je hitno, čak i ako niste sigurni da imate infarkt. Treba odmah nazvati hitnu pomoć. U bolnici se prati srce, daje kisik, lijekovi za bol i razrjeđivanje krvi te se po potrebi izvode postupci poput koronarne angioplastike sa stentom ili operacije premosnice (CABG). Komplikacije mogu uključivati krvne ugruške, krvarenje, infekciju, aritmije, oštećenje bubrega, infarkt, moždani udar i smrt. Oporavak od angioplastike traje oko tjedan dana, a od premosnice nekoliko mjeseci.
Nakon otpusta, potrebno je nastaviti uzimati propisane lijekove, koji mogu uključivati beta-blokatore, antikoagulanse, antitrombocitne lijekove, statine, ACE inhibitore i lijekove za tlak. Mogu se javiti umor, tuga i anksioznost, a korisno je sudjelovati u grupama za podršku. Povratak u rutinu, uključujući hodanje, moguć je unutar nekoliko tjedana, ali tempo ovisi o težini infarkta.
Prevencija uključuje redovitu fizičku aktivnost, prestanak pušenja, umjerenu konzumaciju alkohola, zdravu prehranu, upravljanje stresom i održavanje zdrave težine. Liječenje zdravstvenih problema poput visokog tlaka, kolesterola, dijabetesa i bolesti bubrega također smanjuje rizik.
Nakon tihog infarkta potrebno je pridržavati se medicinskih uputa, uzimati lijekove, paziti na prehranu, redovito vježbati i održavati zdravu težinu. Redoviti pregledi su obvezni, a u slučaju sumnje na infarkt odmah se treba javiti hitnoj pomoći.
Važno je prepoznati suptilne znakove tihog infarkta, paziti na svoje tijelo i tražiti pomoć kada nešto nije uobičajeno. Liječenje postojećih zdravstvenih problema može također pomoći u prevenciji budućih infarkta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....