Pronalaženje dodatne svrhe već ustaljenim lijekovima nerijetka je pojava u medicini, no teško da je u tom smislu išta dobilo više pažnje šire javnosti no ivermektin, antiparazitik širokog spektra koji je posljednjih godina u središtu mnogobrojnih po život opasnih dezinformacija koje kolaju društvenim mrežama.
Ovaj se lijek tijekom proteklih desetljeća uistinu pokazao koristan za liječenje više različitih bolesti, i znanstveni pokazatelji o njegovim anti-tumorskim svojstvima na molekularnoj razini zaista postoje, no suprotno neprovjerenim navodima s interneta, ne postoje dokazi da će uzimanje tableta ivermektina izliječiti rak.
Priča o potencijalnoj koristi ovog lijeka u onkološkoj terapiji u znanstvenom je smislu daleko kompleksnija.
Ivermektin pripada skupini avermektina, prirodnih produkata koji nastaju uslijed fermentacijskog procesa kojim bakterije Streptomyces avermitilis razgrađuje organske tvari. Druge bakterije iz ovog roda zaslužne su i za veliki broj antibiotika koji su danas u upotrebi.
Avermektine su još ranih sedamdesetih godina izolirali Satoshi Omura i William Campbell i za to su 2015. godine nagrađeni Nobelovom nagradom za medicinu.
Sam ivermektin je po prvi put 1987. godine odobren za liječenje infekcije koju izaziva parazit Onchocerca volvulus, poznate i kao riječna sljepoća, no posljednjih desetljeća pokazao se učinkovitim i protiv mnogih drugih parazita, uključujući i one gastrointestinalne. U današnje doba u pojedinim je državama odobren još i za liječenje malarije, tripanosomijaze (bolesti spavanja), svraba, lišmanijaze i ušiju. Ivermectin se uvelike koristi i u veterini za liječenje raznih parazitskih bolesti kod životinja.
Dezinformacije u vrijeme pandemije
Iako je, dakle, u pojedinim dijelovima svijeta ovo vrlo popularan parazitik, u široj je javnosti bio relativno nepoznat sve do pandemije korone, kad su se internetom počeli širiti navodi da pomaže u liječenju Covida-19. Izvor ovih dezinformacija bila su pojedina znanstvena istraživanja koja su u jeku pandemije pokušavala utvrditi potencijal ivermectina u tretiranju Covid-19 infekcije. Dezinformacijsku internet histeriju dodatno su potpirivale neke poznate ličnosti i pojedini političari poput Donalda Trumpa ili pak u Hrvatskoj Ivana Vilibora Sinčića koji su na svoju ruku promovirali ivermectin kao čudotvorni lijek.
U konačnici, do danas je najmanje 12 znanstvenih radova iz doba pandemije na temu ivermektina i Covida naknadno povučeno, uglavnom zbog sumnjive metodologije ili premalog broja ispitanika, a više je ozbiljnih kliničkih studija pokazalo da ivermektin ne pokazuje značajnu efikasnost u liječenju Covida. Pregledom istraživanja dostupnih u znanstvenim bazama, koja su rađena na više od tisuću ispitanika, do istog je zaključka došla i opsežna Cochrane analiza.
U svojoj ocjeni ovih studija iz ožujka 2021. godine Europska agencija za lijekove (EMA) upozorila je da su više doze ivermektina, potrebne da bi lijek imao ikakvog efekta na virus – potencijalno toksične za ljude. EMA je tada izdala preporuku da se lijek ne koristi za liječenje Covid-19 infekcije.
Slični neosnovani uzlet popularnosti ivermektin na društvenim mrežama ponovo bilježi posljednjih godinu dana, ovog puta kao navodni čudotvorni lijek protiv karcinoma.
Porast korištenja kod onkoloških bolesnika
Stare studije koje upućuju na potencijalnu učinkovitost ovog lijeka u liječenju raka, čak i one koje nemaju skoro nikakvu citiranost i objavljene su često u znanstvenim časopisima jako niske razine utjecaja, šire se sve učestalije društvenim mrežama, poglavito X-om. Tako je primjerice rad iz 2014. godine, iako u znanstvenim bazama postoji već cijelo desetljeće, zabilježio dramatični porast dijeljenja na X-u tek ove godine. Hipotezu da ivermektin može liječiti karcinome dodatno je početkom godine popularizirao Mel Gibson, gostujući u planetarnom popularnom podcastu Joea Rogana.
Posljedice nisu trivijalne – medijski napisi u SAD-u govore o porastu korištenja ivermektina te sve većem broju onkoloških pacijenata koji eksperimentiraju s lijekom na svoju ruku u nadi da su pronašli lakše podnošljivu alternativu za standardne protokole liječenja.
No znanstveni dokazi da jednostavno uzimanje ivermektina u dostupnom obliku tableta ili kreme utječe na liječenje karcinoma – ne postoje.
Ono što postoji u znanstvenim bazama je niz znanstvenih studija koje, izvedene u laboratorijskim uvjetima (in vitro), te in vivo na mišjem modelu, ukazuju na to da ivermektin kroz više određenih mehanizama i u određenim uvjetima uistinu ima antitumorski efekt. Riječ je, međutim, o rezultatima koji nisu provjereni kliničkim studijama – u realnim uvjetima i na ljudskim ispitanicima, i koje su često koristile doze ivermektina previsoke da bi bile sigurne za upotrebu kod ljudi. Sve to, kako mnogobrojni stručnjaci upozoravaju, znači da se lijek ne može samo tako početi koristiti za liječenje raka.
Za početak, daleko od toga da je ivermektin prvi neonkološki lijek koji je istraživan u antitumorske svrhe. Po jednoj analizi iz 2017. godine, za najmanje 235 postojećih lijekova registriranih za posve drugačije bolesti su istraživanja in vitro ili na mišjem modelu dokazala da imaju potencijalna antitumorska svojstva. Samo nekolicina, međutim, poput cimetidina ili itrakonazola, pokazala su naknadno određenu korist u kliničkim studijama u tretmanu određenog tipa karcinoma.
Istraživanja Dr Petera P. Leeja
Trenutačno jedina klinička studija koja na većem broju ljudskih ispitanika pokušava utvrditi može li ivermektin uistinu pospješiti liječenje karcinoma izvodi se u SAD-u, a bazirana je na istraživanjima Dr Petera P. Leeja, voditelja Odjela za imuno-onkologiju na Beckman Research institutu bolnice City of Hope.
Ovaj znanstvenik koji se bavi istraživanjima odnosa između karcinoma i imunološkog odgovora pojasnio nam je o kakvoj je kliničkoj studiji riječ i zašto dezinformacije koje o ivermektinu kolaju internetom mogu biti štetne.
Lee je ivermektin uključio u svoja istraživanja prije desetak godina, tragajući za lijekom koji potencijalno može ubiti stanice raka na način koji izaziva odgovor imunološkog sustava, što se onda može iskoristiti za poboljšavanje imunoterapije. Naime, stanice najčešće umiru kroz proces poznat kao „apoptoza“. S obzirom na to da se to neprekidno događa u tijelu, ova „programirana“ vrsta smrti stanica je tiha, odnosno ne uzbunjuje imunološki sustav.
„No postoje situacije u kojima smrt stanica trigerira imunološki sustav koji onda shvaća da nešto nije u redu. Mi smo željeli vidjeti postoji li lijek koji možda može izazvati takvu vrstu smrti stanica tumora. Pretražujući razne baze podataka došli smo do ivermektina. U početku sam pomislio da je vrlo čudno da antiparazitski lijek ima i to svojstvo, ali ipak smo odlučili provjeriti u laboratorijskim uvjetima“, objasnio je Lee za Faktograf.
Njihova istraživanja potvrdila su da ivermectin uistinu može ubiti stanice raka na način koji aktivira imunološki odgovor. Nakon in vitro studije (2015) napravili su novu studiju na mišjem modelu koja je pokazala da nakon tretmana ivermektinom imunološke stanice prodiru u stanice tumora dojke.
„Vrlo je važno naglasiti da smo tada vidjeli da iako je ivermektin privukao imunološke stanice, tumor se nije smanjio. Dakle, ivermektin sam po sebi neće učiniti ništa. No, kad smo tome dodali provjereno učinkovitu imunološku terapiju koja se inače koristi protiv karcinoma, dobili smo vrlo uzbudljivu efikasnost“, kazao je Lee za Faktograf.
Ovi rezultati bili su temelj za kliničku studiju koja je trenutačno u tijeku. Mehanizam djelovanja ivermektina na tumorske stanice, upozorava on, potpuno je drugačiji od njegovog antiparazitskog svojstva.
„Mislim da mnogi ljudi to krivo shvaćaju, pa pomisle da ako taj lijek može ubiti parazite, onda vjerojatno na isti način ubija stanice raka. Ali to nije tako“, pojašnjava Lee.
Ideja da netko prekine klasično liječenje karcinoma i počne uzimati ivermektin definitivno nije dobra, poručuje on.
„Ivermektin sam za sebe neće biti dovoljan da smanji tumorske stanice, a bilo koja veća doza ovog lijeka može biti vrlo toksična, čak i smrtonosna“, pojasnio je.
Lee procjenjuje da će njegovom timu trebati još nekoliko godina i još dosta dodatnog budžeta da bi bio siguran da kliničke studije pokazuju obećavajuće rezultate za primjenu.
Paradoksalno, upravo dezinformacije koje kolaju internetom o „čudotvornim svojstvima“ ivermektina, kako tvrdi, smanjuju njegove izglede da za ova istraživanja dobije dodatni budžet.
„Jedan od trenutačnih izazova je financiranje jer mnogi u akademskoj zajednici na spomen ivermektina pomisle da radimo na nečemu što je povezano s tim suludim dezinformacijama“, kazao nam je Lee.
Rast i u Hrvatskoj
U Hrvatskoj dezinformacije o ivermektinu nisu, čini se, dosegle razinu kao u SAD-u, ali onkolozi primjećuju da mlađi pacijenti sve češće istražuju alternativne opcije na internetu, kazao nam je specijalist onkologije i radioterapije Dr Davor Kust, voditelj mreže onkologija.net.
U onkološkim krugovima, tvrdi on, ivermektin se spominje tek povremeno u kontekstu pacijenata koji vjeruju neprovjerenim informacijama s interneta. Lijek sam po sebi, kaže Kust, nije tema terapijskih rasprava u ozbiljnoj onkološkoj praksi.
„Dezinformacije da ivermektin liječi rak vrlo su opasne jer takvi lijekovi nisu prošli rigorozna ispitivanja sigurnosti i djelotvornosti u ovu svrhu. Samoinicijativno uzimanje može odgoditi stvarno učinkovito liječenje, izazvati štetne nuspojave ili interakcije s terapijama koje pacijent već prima“, pojasnio je Kust.
Iako je lijek odobren u Europskoj uniji, u Hrvatskoj, kako za Faktograf pojašnjavaju iz HALMED-a, ivermektin nije odobren za stavljanje u promet, već HALMED daje suglasnost za izvanredni unos lijeka u obliku tableta ili kreme za nužne slučajeve pojedinačnog liječenja.
Iako potrošnja ivermektina za ljudsku upotrebu u Hrvatskoj nije velika, po podacima HALMED-a primjećuje se rast u posljednjih nekoliko godina.
Ako recimo gledamo tablete od 3 mg, njihova se potrošnja u protekloj godini praktički udvostručila u odnosu na godinu prije, s 443 na 895 kutija. Još prije pet godina, 2020. godine, zabilježena potrošnja bila je tek 76 kutija, da bi 2021. godine skočila na 577 kutija tableta. Prošle godine u prometu je bilo 1 594 kutija kreme od 45 grama, dok je godinu prije potrošnja iznosila 1 146 kutija. Zanimljivo, po HALMED-ovim podacima cijena tableta i kreme bila je 2021. i 2022. višestruko veća no iduće dvije godine.
Kust se pridružuje apelima stručnjaka prema onkološkim pacijentima da ne eksperimentiraju sami s alternativnim lijekovima za koje ne postoje čvrste potvrde iz kliničkih studija da su sigurni i efikasni.
„Konvencionalne terapije, osobito imunoterapija i ciljana terapija, značajno su se unaprijedile, s boljim ishodima i često s manje nuspojava. Jedino klinički dokazani tretmani nude realnu šansu za izlječenje ili produljenje života. S protekom vremena zaista vidimo da ljudi s rakom generalno žive sve dulje i bolje te da i stope izliječenih pacijenata polako ali sigurno rastu“, zaključuje za Faktograf.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....