Kako starimo, sasvim je prirodno da nam za prisjećanje određenih informacija ponekad treba više vremena. Ipak, granicu između očekivanih promjena povezanih sa starenjem i mogućih ranih znakova demencije nije uvijek lako prepoznati. Britanski liječnik opće prakse Laurence Quinn, koji radi u britanskom zdravstvenom sustavu NHS, na svojem je YouTube kanalu objasnio kako jedan kratki test može pružiti koristan uvid u određene moždane funkcije.
Riječ je o testu verbalne fluentnosti, odnosno sposobnosti brzog pronalaženja i izgovaranja riječi iz određene kategorije. U ovom slučaju zadatak je vrlo jednostavan: u jednoj minuti potrebno je nabrojiti što više različitih životinja.
Kako izgleda test od 60 sekundi?
Za ovaj test ne trebaju vam nikakvi posebni uređaji ni pripreme. Dovoljni su štoperica, papir i olovka, a korisno je i da uz vas bude netko tko će zapisivati odgovore. Postupak je jednostavan. Namjestite štopericu na 60 sekundi i počnite naglas nabrajati životinje kojih se možete sjetiti. Pas, mačka, konj, slon, žirafa, dupin... Nastavite sve dok vrijeme ne istekne.
Važno je da se svaka životinja broji samo jednom. Ako isti naziv ponovite nekoliko puta, računa se kao jedan odgovor.
Nakon isteka minute prebrojite koliko ste različitih životinja uspjeli navesti. Iako zadatak na prvi pogled djeluje poput dječje igre, tijekom tih 60 sekundi mozak obavlja nekoliko zahtjevnih radnji istodobno.
Mora pretraživati pohranjene informacije, brzo pronalaziti odgovarajuće riječi, izbjegavati ponavljanje i prelaziti s jedne skupine pojmova na drugu.
Koliko životinja biste trebali nabrojiti?
Prema podacima koje je iznio dr. Quinn, prosječan broj odgovora razlikuje se ovisno o dobi. Osobe u dobi od 50 do 59 godina u jednoj minuti obično mogu navesti oko 20 različitih životinja. Kod ljudi u šezdesetima prosjek je približno 19, dok osobe u sedamdesetima u prosjeku navode oko 16 životinja.
Kod osoba starijih od 80 godina prosjek se spušta na otprilike 14. Liječnik pritom naglašava da je riječ o prosječnim vrijednostima, a ne o granicama koje automatski određuju je li nečije pamćenje dobro ili loše. Rezultat od približno 15 ili manje životinja mogao bi biti razlog za dodatnu procjenu, osobito kod osoba mlađih od 80 godina ili onih kod kojih su već primijećene promjene u pamćenju i svakodnevnom funkcioniranju.
No jedan slabiji rezultat ne znači da osoba ima demenciju, na uspješnost mogu utjecati dob, obrazovanje, jezik, umor, stres i brojni drugi čimbenici, zbog čega se test ne može koristiti za samostalno postavljanje dijagnoze.
Nije važan samo broj odgovora
Zanimljivo je da liječnici tijekom ovog testa ne obraćaju pozornost samo na ukupan broj nabrojenih životinja. Važan je i način na koji osoba dolazi do odgovora.
Primjerice, netko će prvo nabrajati kućne ljubimce, zatim domaće životinje, pa divlje životinje ili morske stanovnike, a takvo povezivanje pojmova u skupine naziva se grupiranje, a prelazak s jedne skupine na drugu pokazuje koliko se brzo mozak može prilagoditi i pronaći novi način pretraživanja informacija. Ako osoba zastane nakon što nabroji nekoliko kućnih ljubimaca, važno je može li se dosjetiti nove kategorije i nastaviti dalje.
Liječnici pritom mogu obratiti pozornost i na učestalo ponavljanje istih odgovora ili poteškoće u pronalaženju novih riječi. Sve su to informacije koje mogu pomoći pri procjeni kognitivnih sposobnosti, ali same po sebi nisu dokaz bolesti.
Kada je vrijeme za razgovor s liječnikom?
Dr. Quinn posebno ističe da ovaj test nije namijenjen dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije. Njegova je vrijednost u tome što može potaknuti razgovor o promjenama koje osoba ili članovi njezine obitelji primjećuju već neko vrijeme. Povremeno zaboravljanje imena ili mjesta na kojem smo ostavili neku stvar ne mora biti razlog za zabrinutost.
No ako se poteškoće s pamćenjem ponavljaju, pogoršavaju ili počinju utjecati na svakodnevni život, važno je potražiti stručni savjet. To vrijedi i ako rezultat testa nije posebno nizak, ali postoje druge zabrinjavajuće promjene.
Što možemo učiniti za zdravlje mozga?
Redovita tjelesna aktivnost, osobito hodanje i druge aerobne aktivnosti, važna je za zdravlje krvnih žila i mozga. Koristan je i društveni život, kao i aktivnosti koje nas potiču na razmišljanje, učenje i usvajanje novih vještina. Čitanje, razgovori, učenje stranog jezika ili bavljenje novim hobijem mogu biti dobar način održavanja mentalne aktivnosti. Ipak, nijedna pojedinačna navika ni kućni test ne mogu jamčiti zaštitu od demencije. Zato liječnik poručuje da lošiji rezultat ne treba biti povod za paniku, nego razlog da obratimo pozornost na širu sliku.
Ako se slabiji rezultat poklapa s trajnim promjenama koje ste primijetili vi ili vaši bližnji, najbolje je razgovarati s liječnikom, prenosi Upworthy.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....