Kako smo ostali bez lijekova? Stanje je kritično, ljudi umiru, BBC otkriva zašto smo upali u najveću farmaceutsku krizu

Diljem svijeta pacijenti se suočavaju s nestašicama lijekova – od antibiotika i lijekova protiv raka do terapija za ADHD, tjeskobu i dijabetes. Ljekarne prijavljuju prazne police, liječnici traže zamjene, a tisuće oboljelih ostaju bez redovne terapije. Nestašica, kao što redovno izvještavamo, nije zaobišla ni Hrvatsku, a BBC analizira uzroke ove prijetnje javnom zdravlju.

U Hrvatskoj zavladala nestašica poznatog lijeka: ‘Ništa do sredine studenoga...‘

„Svaki mjesec me obuzima panika kad nazovem ljekarnu – i čujem da lijeka opet nema“, kaže 46-godišnja spisateljica Donia Youssef iz Engleske, koja već šest godina uzima lijek za ADHD. „Neizvjesnost je iscrpljujuća.“

Nestašice lijekova postale su globalni problem koji pogađa milijune ljudi. Popularni lijekovi za mršavljenje poput Ozempica i Wegovyja gotovo su nestali s tržišta, dok su zalihe antibiotika, statina i lijekova protiv bolova na povijesnom minimumu. U nekim slučajevima, manjak lijekova imao je i smrtonosne posljedice — poput dvogodišnje djevojčice u Ujedinjenom Kraljevstvu koja je preminula jer joj farmaceut nije mogao pronaći zamjenski antibiotik.

Američka liječnička udruga (AMA) upozorava da je riječ o „hitnoj javnozdravstvenoj krizi“ i čak o mogućoj prijetnji nacionalnoj sigurnosti.

Prema podacima američkog udruženja bolničkih farmaceuta, krajem rujna 2025. bilo je 214 aktivnih nestašica lijekova u SAD-u - najmanje od 2018., ali i dalje alarmantno. U Ujedinjenom Kraljevstvu, čak 135 lijekova trenutačno je teško dostupno, a gotovo polovica europskih zemalja izvijestila je o nedostatku 400 do 800 različitih lijekova krajem 2024. godine.

Nestašica lijekova u Hrvatskoj i EU poprimila alarmantne razmjere; manjkaju i obični antibiotici

Zašto lijekova nema

Stručnjaci navode niz uzroka: poremećene lance opskrbe nakon pandemije, rastuću potražnju starije populacije, geopolitičke napetosti i preveliku ovisnost o uvozu iz Kine i Indije.

Željko Hajdinjak/Cropix/Ilustracija

U mnogim slučajevima nestašice pogađaju generičke lijekove, koji su postali toliko jeftini da se proizvođačima više ne isplati proizvoditi ih.

U SAD-u i Europi dodatni problem su zakašnjele inspekcije tvornica nakon pandemije, zatvaranje pogona zbog neusklađenosti s propisima, te visoki carinski troškovi na sirovine iz Azije, piše BBC.

„Dodajemo nove nestašice na već postojeće“, kaže farmaceutkinja Erin Fox s američkog Sveučilišta Utah. „Sustav jednostavno ne stiže pratiti sve.“

Stručnjaci pozivaju da se uvede obveza za sve farmaceutske tvrtke da imaju plan za sprječavanje i ublažavanje nestašica, te da sposobnost osiguravanja opskrbe bude kriterij pri njihovom ocjenjivanju, a ne samo cijena proizvoda.

No, dok se vlade i industrija prepiru o rješenjima, pacijenti poput Donie Youssef i dalje svakodnevno zovu ljekarne u nadi da će pronaći kutijicu svog lijeka. „Ljudi misle da dramatiziramo“, kaže ona. „Ali kad si bolestan, svaki dan bez terapije može ti promijeniti život.“