Sve više ljudi danas se suočava s bolestima poput hipertenzije, srčanih bolesti, dijabetesa i pretilosti, no posebno zabrinjava činjenica da se te dijagnoze sve češće javljaju kod osoba u 30-im i 40-im godinama. Prema riječima kardiologa Paula Quetua, velik dio problema leži u navikama koje razvijamo još u mladosti.
Razdoblje dvadesetih često je obilježeno osjećajem nepobjedivosti i uvjerenjem da loše navike neće imati dugoročne posljedice.
"Mentalitet u dvadesetima je takav da mislite da ste nepobjedivi", upozorava liječnik, dodajući kako taj način razmišljanja treba promijeniti. Na dvadesete treba gledati kao na temelj zdravlja za ostatak života. Zdravlje u tridesetima, četrdesetima i pedesetima proizlazi iz navika koje se stvaraju u dvadesetima.
Jedan od najvećih problema je prehrana. Brza i prerađena hrana često je prvi izbor zbog praktičnosti, no dugoročno može ozbiljno narušiti zdravlje. Upravo zato liječnici savjetuju što češće pripremanje vlastitih obroka.
"Već u ranoj dobi često savjetujemo pacijentima da sami kuhaju i pripremaju hranu", ističe dr. Quetua.
"Ako imate naviku pripremati hranu za cijeli dan, nestaje potreba za brzom hranom. A naravno, to je puno zdravije jer imate kontrolu nad sastojcima i količinom hrane koju unosite u organizam."
Osim prehrane, veliki su problem i poroci poput pušenja, alkohola i droga: "Kada je riječ o zdravlju srca i krvnih žila, pušenje uništava arterije. Uzrokuje upale i povećava sklonost stvaranju naslaga kolesterola", objašnjava.
Dodaje i kako istraživanja pokazuju da osobe koje s takvim navikama započnu u mladosti često s njima nastavljaju i kasnije. Brojna istraživanja pokazuju da osobe koje počnu pušiti, koristiti e-cigarete, droge ili alkohol u tinejdžerskim godinama ili u dvadesetima imaju veću vjerojatnost da će s tim navikama nastaviti i kasnije.
"No ako se suzdrže i ne razviju te navike, vjerojatnost da će ih imati kasnije znatno je manja", dodaje.
Pet ključnih faktora za zdravlje srca
Nedostatak kretanja i sve veća stopa pretilosti dodatno pogoršavaju situaciju. Redovita tjelesna aktivnost ključna je za zdravlje srca, no važno je pronaći ravnotežu.
"Ako je moguće, tjelovježba bi trebala biti takva da ne uzrokuje ozljede", savjetuje liječnik, "Previše vježbanja i pretjerano intenzivni treninzi također nisu dobri."
Jednako važan, ali često zanemaren faktor je san. U mladosti se često podcjenjuje važnost odmora, no upravo tada tijelo obavlja procese oporavka. San je zapravo vrijeme kada se tijelo oporavlja. Zato je izuzetno važan, ne samo za srce, nego za cijeli organizam, posebno za mozak.
Iako se mnogi mladi osjećaju zdravo i smatraju da im pregledi nisu potrebni, stručnjaci upozoravaju da je to pogrešan pristup.
"Nekad je bilo nezamislivo ići na liječničke preglede u dvadesetima. Danas je puno lakše doći do stručnjaka za fizičko i mentalno zdravlje", ističe Quetua.
"Ako steknete dobre navike u mladosti, velika je vjerojatnost da će vas pratiti i u šezdesetima i sedamdesetima te će vam znatno pomoći u kasnijoj životnoj dobi", zaključuje liječnik, piše MakatiMed.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....