S dolaskom toplijih dana i buđenjem prirode počinje sezona krpelja - sitnih, ali potencijalno opasnih nametnika koji vrebaju iz trave, grmlja i niskog raslinja. Iako ih mnogi i dalje povezuju isključivo sa šumama, stručnjaci upozoravaju da ih danas ima posvuda, od gradskih parkova i dječjih igrališta do vlastitih dvorišta.
Zbog blagih temperatura i ranog proljeća, krpelji su aktivni već od samog početka travnja, a njihov ubod može prenijeti ozbiljne bolesti. Najpoznatija među njima je Lajmska bolest, poznata i kao borelioza, no tu je i krpeljni meningoencefalitis, virusna infekcija koja može zahvatiti središnji živčani sustav.
Krpelji ne skaču
Za razliku od uvriježenog mišljenja, krpelji ne skaču i ne lete, već strpljivo čekaju domaćina na vrhovima trave i niskog raslinja. Dovoljno je da prođete kroz livadu, sjednete na travu ili prošetate uz rub šume da biste ih pokupili. Najčešće se zakače za donji dio nogu i obuću, a zatim se penju prema toplijim dijelovima tijela poput pregiba koljena, prepona, pazuha ili vlasišta. Upravo zato mnogi ugriz primijete tek nekoliko sati nakon boravka u prirodi, kada se krpelj već pričvrstio za kožu.
Rizik od zaraze ne znači da je svaki krpelj opasan, ali oprez je nužan. Kod Lajmske bolesti prvi znak može biti karakterističan crveni osip u obliku kruga koji se širi, često praćen umorom, temperaturom i bolovima u mišićima. Kod krpeljnog meningoencefalitisa simptomi mogu biti ozbiljniji i uključivati jake glavobolje, visoku temperaturu i neurološke tegobe. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da je prevencija najvažniji korak u zaštiti.
Kako se zaštiti
Zaštita počinje prije izlaska u prirodu. Preporučuje se nošenje svijetle odjeće kako bi se krpelji lakše uočili, kao i duge hlače i rukavi, pri čemu je dobro nogavice ugurati u čarape. Na tržištu postoje i učinkoviti repelenti koji sadrže aktivne tvari poput DEET-a ili ikaridina, a koje preporučuju zdravstvene institucije poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Svjetske zdravstvene organizacije.
Sve više ljudi okreće se i prirodnim metodama zaštite, među kojima se posebno ističu eterična ulja. Ona djeluju tako da ometaju orijentaciju krpelja jer se ovi nametnici oslanjaju na mirise i toplinu kako bi pronašli domaćina.
Eterična ulja
Među najučinkovitijima su ulje timijana, citronela, eukaliptus, metvica i lavanda, koja je ujedno blaža opcija pogodna i za djecu. Ipak, važno je naglasiti da se eterična ulja ne smiju nanositi direktno na kožu bez razrjeđivanja. Preporučuje se pomiješati jednu do dvije kapi s baznim uljem poput kokosovog ili maslinovog te nanijeti na odjeću, osobito na rukave, nogavice i ovratnik. Može se napraviti i sprej tako da se desetak kapi doda u vodu i poprskaju odjevni predmeti prije izlaska.
Nakon boravka u prirodi ključno je pregledati tijelo, osobito pregibe i vlasište, istuširati se te promijeniti odjeću. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci i kućnim ljubimcima. Ako se krpelj pronađe, potrebno ga je ukloniti što prije pincetom, tako da ga se uhvati što bliže koži i lagano povuče ravno van. Ne preporučuje se mazanje uljem, alkoholom ili drugim sredstvima jer to može potaknuti krpelja da ispusti više sadržaja u ranu.
Simptomi ugriza
Ako se nakon ugriza pojave simptomi poput crvenog osipa, temperature, glavobolje, bolova u mišićima ili opće slabosti, potrebno je javiti se liječniku. Iako su krpelji sve prisutniji, dobra je vijest da se rizik od ugriza može značajno smanjiti jednostavnim mjerama. Kombinacija pravilne odjeće, repelenta i redovitog pregleda tijela i dalje je najučinkovitija zaštita, dok prirodne metode mogu biti koristan dodatak, ali ne i jedina linija obrane.
Uz malo pripreme i ove jednostavne mjere zaštite, nema razloga odricati se boravka na otvorenom - priroda nas sve više zove, a uz dozu opreza, u njoj se i dalje može uživati bez straha i odustajanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....