Naši ljubimci s razlogom se zovu našim najboljim prijateljima. Osim što nam pružaju neizmjernu emocionalnu puninu i podršku – oni jedu, spavaju, kampiraju, planinare i maze se s nama. No, upravo ta bliskost na koju smo navikli, odbacivši s pravom onu da "životinji nije mjesto u kući" – može imati i neke zdravstvene posljedice. To nipošto ne znači da bi svog kućnog ljubimca trebalo ostaviti, ili odustati od ideje da udomimo životinju, već da na vrijeme prepoznamo rijetke, ali ipak moguće zdravstvene rizike.
1. Toksoplazmoza
Toksoplazmoza je infekcija koju uzrokuje parazit Toxoplasma gondii, najčešće povezan s mačkama. Ljudi se mogu zaraziti dodirom s mačjim izmetom, kontaminiranom hranom ili tlom. Većina zdravih odraslih osoba može imati blaže ili gotovo nikakve simptome – poput umora, blagih bolova u mišićima ili povišene temperature. Međutim, infekcija može biti ozbiljna kod trudnica jer parazit može oštetiti fetus, izazivajući urođene malformacije ili pobačaj. Prevencija uključuje redovito čišćenje mačjeg WC-a, pranje ruku nakon rukovanja zemljom ili mačkama, te izbjegavanje konzumacije sirovog mesa.
2. Kampilobakterioza
Uzrokuju je bakterije roda Campylobacter, a ljudi se mogu zaraziti izravnim kontaktom sa psima, mačkama ili kontaminiranom hranom (poput sirovog mesa ili nepasteriziranog mlijeka), uključuju simptome proljeva (ponekad s krvlju), bolove u trbuhu, mučninu, povraćanje i povišenu temperaturu. Obično bolest prolazi sama, ali kod starijih ili imunokompromitiranih osoba može biti ozbiljna. Prevencija podrazumijeva higijenu ruku nakon kontakta sa životinjama i sigurnu pripremu hrane.
3. Bjesnoća
Bjesnoća je virusna bolest koja zahvaća živčani sustav i gotovo je uvijek smrtonosna ako se ne liječi odmah nakon izlaganja. Ljudi se mogu zaraziti ugrizom ili ogrebotinom zaražene životinje, a simptomi uključuju groznicu, glavobolju, tjeskobu, nemogućnost gutanja i na kraju paralizu. Srećom, u razvijenim zemljama bjesnoća kod kućnih ljubimaca gotovo da ne postoji zahvaljujući obveznom cijepljenju. Prevencija uključuje redovito cijepljenje pasa i mačaka te izbjegavanje kontakata s nepoznatim ili divljim životinjama.
4. Salmoneloza
Uzrokuje je bakterija Salmonella, a prenosi se kontaktom sa zaraženim životinjama, njihovim izmetom ili kontaminiranom hranom. Gmazovi i ptice su posebno rizični, ali i psi i mačke mogu biti nositelji, uključuju simptome proljeva, mučninu, povraćanje, bolove u trbuhu i groznicu. Bolest obično traje nekoliko dana i zahtijeva hidrataciju, dok u težim slučajevima mogu biti potrebni antibiotici. Prevencija je redovito pranje ruku, pravilno rukovanje hranom i higijena okoliša životinja.
5. Gljivične infekcije kože (dermatofitoze ili ‘ringworm‘)
Ovo je gljivična infekcija koja može zahvatiti kožu, kosu i nokte. Psi i mačke mogu prenijeti gljivicu na ljude kroz direktan kontakt ili dodirom s kontaminiranim predmetima (poput posteljine ili četkice). Simptomi kod ljudi uključuju crvene, ljuskave, svrbežne mrlje na koži koje mogu imati kružni oblik. Bolest se liječi lokalnim antifungalnim kremama ili u težim slučajevima oralnim lijekovima. Prevencija uključuje higijenu ruku, održavanje čistoće životinja i izbjegavanje kontakta sa zaraženim životinjama dok se ne izliječi.
Higijena je najvažnija
Rizik od ovih bolesti koje kućni ljubimci mogu prenijeti može se značajno smanjiti pažljivim održavanjem higijene i zdravog odnosa sa životinjama. Važno je redovito prati ruke nakon dodirivanja životinja, njihova izmeta ili hrane, posebno prije jela ili pripreme hrane. Održavanje prostora u kojem ljubimci borave čistim i redovita dezinfekcija površina također smanjuje šanse za prijenos bakterija i parazita.
Ljubimci bi trebali redovito ići veterinaru na preglede, cijepljenja i tretmane protiv parazita, dok bi vlasnici trebali paziti da životinje ne dolaze u kontakt s nepoznatim ili bolesnim životinjama. Također je važno pravilno rukovati njihovom hranom, izbjegavati sirovo meso i spriječiti kontakt djece i trudnica s izmetom ili prljavim područjima.
Kod gljivičnih infekcija, odmah uklanjanje pogođenih dlaka i korištenje adekvatnih tretmana smanjuje rizik širenja na ljude. Svijest o potencijalnim simptomima i brzoj reakciji u slučaju bolesti kod životinja ili vlasnika dodatno štiti zdravlje.
Treba li pustiti psa da spava u krevetu s vama?
Mnoge dobrobiti druženja sa psima su zapravo zdravstvene dobrobiti, kako fizičke, tako i mentalne. No psi su druga vrsta, i bliski fizički kontakt s njima tehnički može predstavljati put za prijenos neke bolesti na vas. Iako je to vrlo rijetko, osobito kod zdravih pasa, na papiru se čini zabrinjavajućim koliko različitih mikroba, bakterija i parazita pas može potencijalno nositi i prenijeti na čovjeka, prenosi The vet desk.
Na primjer, bubonska kuga može se prenijeti na ljude preko buhe, a psi mogu nositi buhe. Prvi poznati slučaj prijenosa psa na čovjeka u SAD-u zabilježen je 2014. godine, a od tada nije zabilježen nijedan slučaj. Ako ste i vi i vaš pas zdravi, a pas redovito idete na preglede i cijepljenja kod veterinara, tada su šanse da se zarazite spavajući s njim vrlo nisko.
Ne znači da će vam životinja nešto prenijeti
Mogućnost zaraze ovim bolestima uvijek će postojati – ali je ona uglavnom vrlo niska, i ne znači da treba prestati uživati u svim aktivnostima sa svojim kućnim ljubimcem, niti ga se treba "riješiti" – već treba obratiti samo malo pažnje na higijenu, i nema straha.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....