Doktorica Heather Sandison, stručnjakinja za neurokognitivnu medicinu i osnivačica zdravstvene ustanove Solcere Health Clinic, izdvojila je pet suplemenata koje preporučuje gotovo svima. Kako ističe u kolumni za CNBC, suplementi mogu pomoći u nadoknadi nutritivnih nedostataka i podržati prirodne procese u organizmu.
Sandison se 15 godina bavi proučavanjem mozga, a pet godina radila je kao medicinska direktorica u centru za pacijente s problemima pamćenja. Ipak, upozorava da se prije uzimanja bilo kojeg suplementa treba posavjetovati s liječnikom, osobito zbog mogućih interakcija s lijekovima.
Nootropici
Nootropici su tvari koje se koriste za podršku kognitivnim funkcijama, a mogu sadržavati vitamine, zdrave masti, aminokiseline, biljne ekstrakte i kofein. Sandison navodi da joj pomažu kod fokusa, mentalne jasnoće, raspoloženja i kvalitete sna.
Vitamin D i K
Vitamini D i K važni su za zdravlje kostiju, ali mogu imati ulogu i u zdravlju mozga. Iako veza između vitamina D i kognitivnih funkcija još nije u potpunosti razjašnjena, odgovarajuća razina vitamina D važna je za organizam. Vitamin K pomaže usmjeravanju kalcija prema kostima, a neka istraživanja povezuju više razine vitamina K s boljim kognitivnim funkcijama.
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline imaju protuupalna svojstva i važne su za normalno funkcioniranje stanica, uključujući moždane stanice. Budući da su važne i za zdravlje srca, njihov se učinak često promatra i u kontekstu zdravlja mozga.
Posebno se izdvajaju EPA i DHA, dvije vrste omega-3 masnih kiselina koje se najčešće povezuju sa zdravljem srca i mozga. DHA je važna strukturna komponenta moždanih stanica, dok EPA ima važnu ulogu u regulaciji upalnih procesa u organizmu.
Omega-3 masne kiseline možemo unositi putem masne ribe poput lososa, sardina, skuše i tune, ali i kroz određene orašaste plodove i sjemenke. Suplementi mogu biti opcija za osobe koje ih prehranom ne unose dovoljno, no prije njihova uzimanja preporučuje se savjetovanje sa zdravstvenim stručnjakom.
Probiotici
Zdravlje crijeva povezano je s funkcioniranjem mozga, zbog čega se probiotici često spominju u kontekstu mentalnog zdravlja. Korisne bakterije sudjeluju u probavi i apsorpciji hranjivih tvari, a povezane su i s procesima koji utječu na raspoloženje.
Jedan od jednostavnih načina za unos probiotika je redovita konzumacija jogurta i drugih fermentiranih namirnica. Jogurt sadrži korisne bakterijske kulture koje mogu pridonijeti održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote, pa ga je lako uključiti u svakodnevnu prehranu.
Probavni enzimi
S godinama se probavni procesi mogu promijeniti, što kod nekih ljudi može otežati razgradnju hrane i apsorpciju hranjivih tvari. Probavni enzimi pomažu tijelu u razgradnji različitih sastojaka hrane, pa se njihovi dodaci prehrani ponekad koriste kao podrška probavi.
Lipaza sudjeluje u razgradnji masti, proteaza pomaže razgradnji proteina, dok laktaza razgrađuje laktozu, odnosno mliječni šećer. Nedostatak određenih enzima kod nekih ljudi može biti povezan s probavnim tegobama poput nadutosti, osjećaja težine nakon jela ili nelagode.
Ipak, probavni enzimi nisu potrebni svima, a odabir odgovarajućeg suplementa ovisi o individualnim potrebama. Sandison zato preporučuje da se prije njihova uzimanja posavjetujete sa zdravstvenim stručnjakom kako bi se utvrdilo postoji li uopće potreba za dodatnom suplementacijom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....