Na društvenim mrežama sve češće se otvaraju ozbiljne medicinske teme, a jedan od takvih istupa dolazi od internistice-nefrologinje, voditeljice Odjela za transplantaciju bubrega KBC-a Zagreb i predsjednice Hrvatskog društva za bubreg, prof. dr. Nikoline Bašić Jukić. U kratkom videu upozorila je na rizik koji mnogi podcjenjuju – dugotrajno i nekritično uzimanje analgetika.
– Dovoljno je 2 kilograma tijekom života da razvijete analgetsku nefropatiju koja u svom završnom stadiju zahtijeva bubrežnu analizu. Kad vas zaboli glava, kralježnica ili bilo što drugo, dobro razmislite prije nego što posegnete za analgetikom.
Iako se brojka od "dva kilograma" može činiti apstraktnom, ona u praksi znači kumulativni unos tijekom godina – tableta po tableta, za glavobolju, bolove u leđima, menstrualne bolove ili temperaturu. Riječ je o količini koja se može dosegnuti kod osoba koje redovito i dugoročno uzimaju nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) ili kombinirane analgetike, često bez liječničkog nadzora.
Smanjuje se protok krvi
Analgetska nefropatija je kronično oštećenje bubrega uzrokovano dugotrajnom primjenom analgetika. Mehanizam oštećenja povezan je s ponavljanim smanjenjem protoka krvi kroz bubrežno tkivo i izravnim toksičnim učinkom pojedinih lijekova na bubrežne strukture, osobito na bubrežne papile i intersticij. S vremenom dolazi do progresivnog propadanja funkcionalnog tkiva bubrega, razvoja kronične bubrežne bolesti, a u najtežim slučajevima i do terminalnog zatajenja bubrega.
U završnom stadiju bolesti bolesnici mogu postati ovisni o nadomjesnom liječenju – dijalizi ili transplantaciji bubrega. Upravo na to upozorava profesorica Bašić Jukić kada govori o "bubrežnoj analizi"; misleći na dijalizno liječenje koje postaje nužno kada bubrezi izgube sposobnost filtriranja krvi.
Poseban je problem činjenica da kronična bubrežna bolest u ranim fazama često nema izražene simptome. Osoba može godinama uzimati analgetike zbog kroničnih bolova, a da pritom nema jasne znakove oštećenja bubrega. Tek u uznapredovaloj fazi mogu se pojaviti umor, slabost, oticanje nogu, povišen krvni tlak, poremećaji mokrenja ili laboratorijski nalazi koji upućuju na smanjenu glomerularnu filtraciju.
Rizične skupine ‘na udaru‘
Rizične skupine uključuju osobe koje dugotrajno uzimaju analgetike zbog kroničnih bolnih sindroma, bolesnike s već postojećom bubrežnom bolešću, dijabetičare, osobe s povišenim krvnim tlakom te starije bolesnike. Kombinacija više analgetika, kao i istodobna primjena drugih potencijalno nefrotoksičnih lijekova, dodatno povećava rizik.
Analgetska nefropatija ne nastaje preko noći. Riječ je o dugogodišnjem, kumulativnom oštećenju bubrega koje se razvija postupno – i upravo zato se u velikoj mjeri može spriječiti. Ključ je u odgovornom i racionalnom korištenju analgetika, ali i u razumijevanju da bol nije dijagnoza, nego simptom.
Ne tri, već jedna tableta
Prvo i najvažnije, analgetike treba uzimati u najmanjoj učinkovitoj dozi i što kraće vrijeme. Povremena tableta zbog jake glavobolje ili povišene temperature kod inače zdrave osobe u pravilu nije problem. Rizik nastaje kada lijek postane svakodnevna navika – kod kroničnih bolova u kralježnici, migrena ili bolova u zglobovima – bez jasnog plana liječenja i bez liječničkog nadzora.
Drugo, treba izbjegavati kombiniranje više analgetika bez savjeta liječnika, osobito nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID). Često ljudi uzmu jedan lijek protiv bolova, a zatim, jer "nije dovoljno pomogao"; posegnu za drugim, ne razmišljajući o ukupnom opterećenju za bubrege. Dugotrajna i kombinirana primjena značajno povećava rizik od oštećenja.
Važno je liječiti uzrok boli, a ne samo simptom. Ako se bolovi ponavljaju, potrebno je učiniti dijagnostičku obradu – kod obiteljskog liječnika, neurologa, ortopeda ili fizijatra – ovisno o tegobama. Fizikalna terapija, promjena načina života, regulacija tjelesne težine, vježbanje, ergonomija na radnom mjestu i tehnike upravljanja stresom često mogu smanjiti potrebu za lijekovima.
Poruka stručnjaka nije usmjerena protiv racionalne primjene lijekova protiv bolova, već protiv njihove rutinske i nekritične uporabe. Glavobolja, bol u leđima ili zglobovima zahtijevaju traženje uzroka, a ne isključivo simptomatsko "gašenje" boli tabletom. U slučajevima kada su analgetici potrebni tijekom duljeg razdoblja, preporučuje se redovita kontrola bubrežne funkcije jednostavnim laboratorijskim pretragama – određivanjem kreatinina, procjenom glomerularne filtracije i analizom urina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....