StoryEditorOCM
ZdravljeNE BIRA GODINE

Liječnici upozoravaju: Sve više odraslih razvija astmu, a većina ne zna da je ima i rizična je! Ako osjetite ovo...

Piše Marina Knežević Petković
13. studenog 2025. - 07:00

Iako se astma najčešće javlja u djetinjstvu, sve je više slučajeva kada se bolest razvije tek u zrelim godinama - tada zna biti ozbiljnija i teža za liječenje. Mnogi od nas zasigurno znaju dijete koje je "preraslo“ astmu. Ali može li se dogoditi i suprotno - da se astma javi tek kad ste odrasli? Kratak odgovor je: da.

Prema riječima pulmologinje dr. Rachel Taliercio s Klinike Cleveland, sve više ljudi razvije astmu nakon 20. godine života. Riječ je o takozvanoj astmi s početkom u odrasloj dobi, a simptomi su isti kao kod dječje - no u odrasloj dobi često su izraženiji i dugotrajniji.

Kad se astma pojavi kasnije

- Simptomi su isti kao kod djece, ali su kod odraslih obično teži i rjeđe nestaju sami od sebe, pojašnjava dr. Taliercio. Odrasli često godinama ignoriraju prve znakove, pripisujući ih slaboj kondiciji ili starenju. Najčešći simptomi uključuju zaduhe, stezanje u prsima, kronični suhi kašalj i osjećaj nedostatka zraka. Ako se na vrijeme ne postavi dijagnoza, može doći do trajnog oštećenja pluća.

Zato liječnica savjetuje: "Ako osjećate da vam disanje nije kao prije, nemojte to smatrati normalnim dijelom starenja. Potražite pomoć".

image
/Shutterstock

Teža nego u djetinjstvu

Kod odraslih je astma češće teška i uporna. Usto, dijagnoza često kasni, jer se simptomi miješaju s drugim bolestima - od refluksa i zatajenja srca do kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB-a).

Zbog toga je i smrtnost od astme u odrasloj dobi veća nego kod djece. Dodatni problem je što pluća s godinama gube elastičnost, a mišići koji pomažu pri disanju slabe. Neki lijekovi koji se koriste za druge bolesti – primjerice beta-blokatori za srce ili oralni steroidi – mogu dodatno pogoršati simptome astme.

image
Microgen Images/science Photo Li/Science Photo Library Via Afp

Tko je u većem riziku

Postoji niz čimbenika koji povećavaju vjerojatnost da će se astma razviti u zrelijoj dobi:

Nasljednost: ako netko u obitelji ima astmu, rizik je veći. Pušenje i pasivno pušenje: dim i kemijski iritansi oštećuju dišne putove. Prekomjerna težina i manjak aktivnosti: utječu na funkciju pluća i povećavaju upalne procese.

Hormonske promjene: trudnoća i menopauza mogu potaknuti pojavu simptoma kod žena. Alergije: alergijski mehanizmi često stoje iza kasnije razvijene astme. Radno okruženje: prašina, kemikalije, plinovi i industrijska isparenja. Druga stanja: teže infekcije dišnih putova, zlouporaba lijekova ili određeni medikamenti.

Postavljanje dijagnoze

Liječnik će napraviti test disanja (spirometriju) kako bi procijenio funkciju pluća. Ako već koristite inhalatore, potrebno ih je izostaviti dan prije testiranja. Važno je da se prije toga isključe druga moguća stanja sličnih simptoma. Kad se potvrdi dijagnoza, slijedi sljedeći korak - pronaći najbolju terapiju za svakodnevno funkcioniranje.

Kod odraslih je često potrebna kombinacija inhalacijskih kortikosteroida, lijekova za održavanje i biološke terapije.

image

Pacijent na spirometriji

/Shutterstock

Liječenje i svakodnevni život

Astma se ne može u potpunosti izliječiti, ali se može vrlo uspješno držati pod kontrolom. Ključno je poznavati svoje okidače i slijediti plan liječenja. Evo nekoliko savjeta dr. Taliercio:

- Uzimajte terapiju redovito i ne mijenjajte doze bez dogovora s liječnikom. Pratite funkciju pluća kod kuće pomoću mjerača vršnog protoka. Imajte plan za napadaje – dogovorite s liječnikom što učiniti ako se simptomi pogoršaju. Pazite na zrak – ostanite u zatvorenom kad je vanjski zrak zagađen i razmislite o pročišćivaču zraka.

Održavajte tjelesnu aktivnost, vježbajte redovito, ali polako i s inhalatorom pri ruci. Prestanite pušiti. Ni vaping nije sigurnija alternativa. Brinite o mentalnom zdravlju. Stres i tjeskoba mogu izazvati ili pogoršati napadaje. Nedostatak daha je stresan, ali stres istodobno otežava disanje, napominje dr. Taliercio. Učenje tehnika opuštanja može pomoći da se taj začarani krug prekine.

image

Vježbe disanja mogu biti od velike pomoći kod oboljelih od astme

/Shutterstock

Kad lakše dišemo – sve je lakše

Astma koja se pojavi u odrasloj dobi može biti iznenađenje, ali nije nerješiva. Uz pravilnu dijagnozu i terapiju, većina ljudi vodi normalan, aktivan život.– Nedijagnosticirana astma može uzrokovati trajan gubitak plućne funkcije – upozorava dr. Taliercio. – Kad znate što vam se događa i imate plan, puno ćete lakše disati – i doslovno i figurativno.

image
Peakstock/science Photo Librar/Science Photo Library Via Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. prosinac 2025 07:31