Liječnik koji je doživio 105 godina zna tajnu dugog, zdravog života: ‘Ne radite ovo što svi učine u 60-ima! Važno je!‘

Godinama slušamo iste priče – nova dijeta, nova nutricionistička pravila koja obećavaju brze rezultate. Izbacujemo kruh, brojimo kalorije, tražimo "savršenu formulu" za zdrav život. No što ako odgovor uopće nije u restrikcijama, nego u načinu na koji živimo svaki dan?

Tu me uvijek vraća jedno osobno iskustvo. Radeći i živeći u inozemstvu, okružena kolegama iz Japana, Kine i Koreje, primijetila sam nešto što se ne može ignorirati. Ti ljudi ne pričaju stalno o dijetama, ne važu svaki obrok, ali većinom su vitki, pokretni i nevjerojatno vitalni. Jedu raznovrsno, ali umjereno. Kreću se stalno, bilo da hodaju, vježbaju u parkovima ili jednostavno - ne miruju.

Najpoznatiji liječnik

Upravo me to potaknulo da krenem istraživati njihove navike. I vrlo brzo, u tom kontekstu sam naišla na ime koje se stalno ponavlja kada se govori o dugovječnosti – dr. Shigeaki Hinohara, jedan od najpoznatijih japanskih liječnika i stručnjaka za dug život, koji je osobno doživio čak 105 godina. No ono što ga čini posebnim nije samo dug život, nego način na koji ga je živio.

Dr. Hinohara je, naime, radio gotovo do samog kraja i iza sebe ostavio jednostavnu, ali snažnu filozofiju: dugovječnost nije rezultat jedne odluke, nego načina života. Nije vjerovao u stroge režime niti u kratkoročne promjene. 

‘Ne morate nikada u mirovinu...‘

Jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih tvrdnji bila je da ljudi - prerano odlaze u mirovinu! Smatrao je da je granica od 65 godina zastarjela i da nema smisla u današnjem svijetu u kojem ljudi žive desetljećima duže nego prije.

Govorio je da je ta dob postavljena u vrijeme kada je prosječni životni vijek bio tek nešto iznad toga, dok danas mnogi imaju pred sobom još 20 ili 30 aktivnih godina. Upravo zato, prema njegovu mišljenju, povlačenje iz svakodnevnih obveza ubrzava fizičko i mentalno propadanje.

Za njega rad nije bio opterećenje, nego pokretač života. I sam je liječio pacijente gotovo do kraja svoga vijeka, planirao unaprijed i radio tempom koji bi i mnogo mlađima bio izazovan. Vjerovao je da ljudi koji imaju svrhu i obveze ostaju mentalno budni i fizički aktivni.

Tijelo ne traži plan, nego kretanje

Za razliku od modernih fitness trendova, nije zagovarao ekstremne treninge. Smatrao je da tijelu ne treba savršeno osmišljen plan, nego redovito kretanje. Njegovi savjeti bili su jednostavni i svima dostupni – hodati što više, koristiti stepenice, nositi vlastite stvari i izbjegavati pasivnost. Čak je i u dubokoj starosti svjesno birao fizičku aktivnost, preskačući stepenicu-dvije i održavajući svakodnevni ritam kretanja.

Naglašavao je da je kontinuitet važniji od intenziteta. Nije važno koliko treniramo, nego koliko se svakodnevno krećemo.

Nikad na dijeti, nikad prejeden

Njegov odnos prema prehrani bio je jednostavan i daleko od modernih restrikcija. Nije vjerovao u dijete koje isključuju određene namirnice, niti u stroga pravila koja je teško održati.

Jelovnik mu je bio skroman – lagan doručak, vrlo jednostavan ručak ili čak preskakanje obroka kada je bio fokusiran na posao, sve bazirano na povrću, ribi i riži. Meso je jeo rijetko i u malim količinama.

No ključ nije bio u izboru hrane, nego u količini. Smatrao je da se od stola treba ustati prije nego što se osjeti potpuna sitost. Upravo je ta umjerenost bila, prema njemu, temelj dugog i zdravog života.

Bez svrhe nema dugog života

Jedna od najvažnijih ideja koje je zastupao bila je da život bez svrhe vodi bržem starenju. Prema njegovim riječima, ključno je imati razlog zbog kojeg ustajemo svako jutro. Kod njega je to bila želja da pomaže drugima. Radio je, volontirao i bio aktivan sve do kraja života. Vjerovao je da osjećaj korisnosti i doprinošenja daje energiju koja se ne može nadomjestiti ničim drugim.

Ne opterećujte se pravilima

Upozoravao je i da pretjerana kontrola može imati suprotan učinak. Smatrao je da previše pravila i stalno praćenje režima mogu stvoriti stres koji dugoročno šteti zdravlju.

Često je isticao kako djeca, kada se igraju i uživaju, zaborave na glad i umor. Vjerovao je da bismo i kao odrasli trebali zadržati dio te spontanosti i opuštenosti. Drugim riječima, zdrav život ne znači stalno odricanje i kontrolu, nego ravnotežu između discipline i uživanja.

Ne oslanjajte se slijepo na liječnike

Kao liječnik, imao je vrlo realan pogled na medicinu. Smatrao je da liječnici ne mogu riješiti sve probleme i da svaku odluku treba promišljati.

Savjetovao je da se, prije nego što prihvatimo neki zahvat ili terapiju, zapitamo bismo li isto preporučili nekome bliskome. Time je želio naglasiti važnost osobne odgovornosti i kritičkog razmišljanja. Također je vjerovao da se bolest ne može promatrati samo kroz brojke i nalaze – jer je svaki čovjek drukčiji i svaka bolest ima i emocionalnu dimenziju.

Pronađite mir u umjetnosti i ljepoti

Za njega zdravlje nije bilo samo fizičko pitanje. Duboko je vjerovao da umjetnost, glazba i kreativnost imaju važnu ulogu u oporavku i kvaliteti života. U bolnici u kojoj je radio poticao je aktivnosti poput glazbene terapije, crtanja i druženja.

Isticao je kako je i u vlastitom životu nalazio inspiraciju u poeziji i umjetnosti, koje su mu pomagale da zadrži pozitivan pogled na život.

Pomažite drugima i dijelite znanje

Jedan od temelja njegove filozofije bio je doprinos drugima. Vjerovao je da život ima smisla samo ako nešto dajemo – bilo kroz posao, savjet ili jednostavnu pomoć. Smatrao je da upravo davanje drugima produžuje osjećaj svrhe i ispunjenosti.

Planirajte unaprijed

Zanimljivo, uvijek je imao planove za budućnost – i to ne samo kratkoročne. Njegov raspored bio je popunjen mjesecima, pa i godinama unaprijed. Vjerovao je da planiranje održava mozak aktivnim i daje osjećaj kontinuiteta. Ljudi koji imaju planove, prema njemu, ne žive "od danas do sutra", nego s pogledom unaprijed – a to ih drži mentalno budnima.

Održavajte normalnu težinu

Na kraju, jedna od najjednostavnijih, ali najvažnijih poruka bila je vezana uz tjelesnu težinu. Primijetio je da ljudi koji dožive duboku starost gotovo nikada nisu pretili. Nije zagovarao savršen izgled, nego ravnotežu.

Za njega je ključ bio u umjerenosti – ne prejedati se, ne opterećivati se dijetama i održavati tijelo u stanju koje mu omogućuje lako kretanje i svakodnevnu aktivnost.