Malo poznato pravo! Radnici tek sada otkrivaju da zbog ovog stanja mogu na bolovanje: ‘Par tjedana bez problema...‘

Bolovanja u Hrvatskoj već godinama predstavljaju ozbiljan izazov za poslodavce, a najnoviji podaci pokazuju da se trend dodatno pogoršava.

U prvoj polovici 2025. godine na dugotrajnom bolovanju duljem od 42 dana, koje se financira iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, svakoga je dana u prosjeku bilo 39.536 osoba. To je 10,7 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine.

Uz rast broja bolovanja mijenjaju se i razlozi zbog kojih radnici odlaze na bolovanje. Sve je više slučajeva povezanih s mentalnim zdravljem – stres, anksioznost, izgaranje i drugi psihički poremećaji postaju jedan od najčešćih uzroka dugotrajnog izostanka s posla.

Stres kao okidač

Na Redditu se nedavno pojavilo pitanje koje je izazvalo veliku raspravu: može li se otvoriti bolovanje isključivo zbog stresa i simptoma izgaranja?

Autorica je opisala svakodnevne napadaje panike, jutarnju mučninu, nesanicu i gubitak apetita te pitala može li liječnik na temelju takvih simptoma otvoriti bolovanje.

Screenshot Reddit

Komentari su se brzo nizali:

"Do dva tjedna bez psihijatra, do šest mjeseci sa psihijatrom."

"Možeš, ali ne dugo, bez psihologa ili psihijatra najviše tjedan ili dva."

"Ako je dulje, treba krenuti s pregledima i terapijom."

‘‘Možeš. Ja sam već 3 dana na bolovanju zbog stresa i ne planiram se vratit do idućeg tjedna.‘‘

Mnogi građani zapravo ne znaju kako sustav funkcionira i koja prava imaju.

Kako bolovanje zbog stresa funkcionira u praksi?

Bolovanje zbog psihičkih poteškoća u Hrvatskoj je moguće, ali se provodi prema jasno definiranim pravilima. Ako psihijatar postavi dijagnozu i procijeni da postoje psihofizičke posljedice radnog stresa koje ugrožavaju zdravlje pacijenta, može otvoriti bolovanje.

Trajanje bolovanja regulirano je Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti. U početku se bolovanje može otvoriti do 30 dana, a zatim se redovito radi procjena stanja i po potrebi upućuje na dodatne pretrage.

Psihijatar može predložiti različite oblike liječenja, poput farmakoterapije ili psihoterapije, a učestalost kontrola ovisi o težini simptoma i razvoju stanja.

Mentalni problemi 

Iako se stres i izgaranje često smatraju "nevidljivim" problemima, oni sve više oblikuju radnu svakodnevicu. Sve veći broj radnika prijavljuje simptome iscrpljenosti, emocionalnog umora i nemogućnosti obavljanja posla, što se odražava i na statistiku bolovanja.

Stručnjaci upozoravaju da bi broj bolovanja zbog mentalnih poteškoća mogao nastaviti rasti, što bi moglo predstavljati ozbiljan izazov za poslodavce, od organizacije rada do financijskih posljedica zbog dugotrajnih izostanaka.