Malo tko zna za nju, a kg doseže 12 eura. Voće koje se malo uzgaja postaje hit: lako se održava, a traži se kao ludo

Iako još uvijek nije među najpoznatijim voćnim vrstama, josta posljednjih godina sve češće osvaja vrtove, voćnjake i manje nasade diljem Hrvatske.

Ovo neobično bobičasto voće, nastalo križanjem crnog ribiza i ogrozda, privlači proizvođače svojom iznimnom otpornošću, jednostavnim uzgojem i kvalitetnim plodovima koji se mogu jesti svježi ili pretvarati u razne proizvode. Kako piše Podravski list, tamne bobice bogate su vrijednim hranjivim tvarima, a grm bez bodlji čini berbu znatno lakšom, što jostu čini posebno zanimljivom ekološkim proizvođačima i OPG‑ovima, piše Podravski.

Nije zahtjevna

Uzgoj joste ne smatra se zahtjevnim.

Biljka se dobro prilagođava različitim klimatskim uvjetima, podnosi niske zimske temperature, ali i kraća razdoblja suše. Najbolje uspijeva na sunčanim ili polusjenovitim položajima te na plodnom i dobro dreniranom tlu. Grm obično naraste između jednog i dva metra, a redovitom rezidbom održava se prozračna krošnja koja pozitivno utječe na rodnost. Jedna od najvećih prednosti u odnosu na ogrozd jest činjenica da josta nema bodlje, pa je berba jednostavnija, a biljka otpornija na bolesti i štetnike koji često napadaju ribiz i ogrozd. Upravo zato sve češće završava u ekološkim nasadima gdje se koristi minimalna količina zaštitnih sredstava.

/Shutterstock

Prve ozbiljnije plodove daje dvije do tri godine nakon sadnje, dok puni rod postiže nakon četiri do pet godina. Dobro razvijen grm može dati nekoliko kilograma plodova godišnje, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja. Plodovi dozrijevaju tijekom ljeta, najčešće od kraja lipnja do kraja srpnja, a berba se obavlja postupno, kako bobice dozrijevaju.

Nema ga u trgovačkim lancima

Budući da se josta još uvijek rijetko može pronaći u velikim trgovačkim lancima, proizvođačima predstavlja značajnu tržišnu prednost. Svježi plodovi često postižu višu cijenu od poznatijih bobičastih vrsta, a prema navodima Podravskog lista kilogram joste prodaje se od šest do čak 12 eura. Proizvodi dobiveni preradom postižu još veću vrijednost, što dodatno povećava interes proizvođača.

Velik potencijal joste krije se upravo u preradi. Od nje se rade aromatični džemovi, marmelade, sokovi, sirupi, likeri, voćni preljevi pa čak i vino intenzivne tamne boje.

Vitamini, vlakna...

Zbog izražene arome često se kombinira s drugim bobičastim voćem, a dobro podnosi i zamrzavanje bez gubitka kvalitete. S nutritivnog stajališta josta je vrlo vrijedna: bogata je vitaminom C, antocijanima i drugim antioksidansima, sadrži prehrambena vlakna važna za probavu te minerale poput kalija i željeza.

Redovita konzumacija tamnog bobičastog voća povezuje se s jačanjem imuniteta, zdravljem krvnih žila i smanjenjem upalnih procesa, a josta se zbog niske kalorijske vrijednosti smatra odličnim izborom za uravnoteženu prehranu.