Nova studija pokazuje da izloženost djece duhanskom dimu mijenja metilaciju DNK. Djeca izložena pasivnom pušenju imaju veću vjerojatnost da će imati određene promjene u epigenomu koje mogu promijeniti način na koji se geni izražavaju. Ove epigenetske promjene mogu utjecati na razvoj bolesti u budućnosti.
Ovo je glavni nalaz studije koju je vodio Barcelonski institut za globalno zdravlje (ISGlobal), centar koji podržava Zaklada "la Caixa", objavljen u časopisu Environment International, naglašava potrebu za smanjenjem izloženosti pasivnom pušenju, posebno u dječjim okruženjima.
Naš DNK je poput priručnika s uputama za tijelo. Ne mijenjajući sadržaj "knjige" (tj. redoslijed gena), duhanski dim može dodati "oznake" na neke stranice i tako utjecati na način čitanja ovih uputa. Jedna od tih oznaka, metilacija DNA, jedan je od glavnih epigenetskih mehanizama koji omogućuje uključivanje ili isključivanje ekspresije gena.
DNK marker pasivnog pušenja
Iako je odavno poznato da pušenje majke tijekom trudnoće utječe na epigenom, ova je studija jedna od prvih koja je pokazala kako izloženost pasivnom pušenju tijekom djetinjstva također može imati utjecaja.
Studija je uključivala podatke 2695 djece iz osam europskih zemalja: Španjolske, Francuske, Grčke, Litve, Norveške, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske. Sudionici su bili u dobi od 7 do 10 godina i bili su volonteri iz šest kohorti PACE-a (Konzorcija za epigenetiku trudnoće i djetinjstva).
Tim je koristio uzorke krvi sudionika kako bi provjerio razinu metilacije na određenim DNK mjestima duž genoma i korelirao je s brojem pušača u kućanstvu (0, 1 ili 2 ili više). Promjene metilacije DNA pronađene su u 11 regija (zvanih CpG) koje su povezane s izloženošću pasivnom pušenju. Većina ovih regija također je povezana u prethodnim studijama s izravnom izloženošću duhanu kod aktivnih pušača ili tijekom trudnoće. Osim toga, šest ih je povezano s bolestima za koje je pušenje faktor rizika, poput astme ili raka.
"Naša studija pokazuje da pasivno pušenje u djetinjstvu ima posljedice na molekularnoj razini i može promijeniti ekspresiju gena koji utječu na osjetljivost na bolesti u odrasloj dobi", kaže Marta Cosin-Tomàs, istraživačica ISGlobala i prva autorica studije.
Problem s dugoročnim posljedicama
Unatoč sve strožim propisima o pušenju na javnim mjestima, kućanstvo je i dalje glavni izvor izloženosti djece pasivnom pušenju. Godine 2004. procijenjeno je da je 40 posto djece u svijetu bilo izloženo duhanskom dimu.
Izloženost ovom zagađivaču tijekom djetinjstva ne samo da povećava rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, već također može utjecati na neurološki razvoj i rad imunološkog sustava.
"Rezultati pokazuju da pasivno pušenje tijekom djetinjstva izaziva epigenetske promjene slične onima uočenim kod intrauterine izloženosti duhanu ili aktivnog pušenja. Ovo naglašava potrebu za provedbom sveobuhvatnih mjera za smanjenje izloženosti duhanskom dimu tijekom djetinjstva, kako kod kuće tako i u zatvorenim okruženjima", kaže Mariona Bustamante, istraživačica ISGlobal i glavna autorica studije.
"Ovdje se ne radi o pozivanju na individualnu odgovornost obitelji: izloženost duhanu je javnozdravstveni problem i u sebi krije pitanje društvene nejednakosti. Socioekonomski i okolišni čimbenici, kao i utjecaj moćnih komercijalnih interesa, otežavaju smanjenje izloženosti pasivnom pušenju u nekim kućanstvima", napominje Marta Cosin-Tomàs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....