Na ovom organu kriju se prvi znaci Alzheimerove bolesti, znanstvenici vjeruju da je ovo metoda za rano otkrivanje

Alzheimerova bolest se s potpunom sigurnošću, barem zasad, može dijagnosticirati tek nakon smrti. Istraživači stoga uporno traže najpouzdanije metode za dijagnosticiranje bolesti kod živih ljudi, a važno je i da te metode budu minimalno invazivne.

Studija nedavno objavljena u znanstvenom časopisu Acta Neuropathologica predstavlja vrlo zanimljivu i obećavajuću metodu temeljenu na promatranju promjena na mrežnici oka. Prvi znakovi Alzheimerove bolesti mogu se otkriti upravo u očima. Predstavljena metoda bi tako mogla pomoći u ranijem dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti, a posljedično i u povećanju uspjeha metoda usmjerenih na usporavanje napredovanja bolesti...

Znanstvenici su odavno svjesni da je mrežnica usko povezana s mozgom. Mrežnica je dio središnjeg živčanog sustava. Sastoji se od nekoliko slojeva svjetlosno osjetljivog živčanog tkiva koje povezuje oko i mozak. Prednost mrežnice u usporedbi s mozgom i leđnom moždinom, "stupovima" središnjeg živčanog sustava, je naravno u tome što je puno lakše dostupna, a time i pogodnija za analizu. Velik dio informacija koje danas imamo o mozgu zapravo dolazi iz proučavanja mrežnice, koja je, čini se, također vrlo pogodna za prikupljanje informacija vezanih uz Alzheimerovu bolest. Znanstvenici koji su posvećeni istraživanju Alzheimerove bolesti već nekoliko godina proučavaju uređaje i tehnike koje se koriste u oftalmologiji. Zanima ih mogu li te tehnike pomoći i u otkrivanju biomarkera tipičnih za Alzheimerovu bolest.

Nakupljanje problematičnih proteina u mrežnici

Spomenuta studija temeljila se na istraživanju koje se temeljilo na usporedbi očnog i moždanog tkiva preminulih osoba. Znanstvenici su usporedili tkiva ljudi koji prije smrti nisu imali nikakvih posebnih kognitivnih problema s tkivima onih koji su pokazivali relativno blage znakove kognitivnog oštećenja ili Alzheimerove bolesti (rani stadij) i onih kojima je prije smrti dijagnosticirana kasna faza Alzheimerove bolesti.

/Shutterstock

Prilikom proučavanja mrežnice, istraživači su se, između ostalog, usredotočili na znakove upale i proteine ​​koji se obično povezuju s Alzheimerovom bolešću. I u mrežnicama osoba s blagim kognitivnim oštećenjem i u mrežnicama osoba s dijagnozom Alzheimerove bolesti u kasnom stadiju pronađen je višak proteina nazvanog beta-amiloid 42. Kod osoba s Alzheimerovom bolešću takvi se proteini počinju lijepiti i nakupljati između neurona, što sprječava normalno funkcioniranje stanica.

Metoda se sada testira na mrežnicama živih ljudi

Istraživači su također otkrili molekule i biološke veze koje su odgovorne za upalu i smrt stanica i tkiva kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem i kod osoba s Alzheimerovom bolešću. Otkrivena je korelacija između promjena na mrežnici i promjena u dijelovima mozga odgovornima za pamćenje, navigaciju i osjećaj vremena.

Budući da su promjene na mrežnici otkrivene i kod osoba s vrlo blagim kognitivnim oštećenjima - pa čak i kod onih kod kojih se prije smrti nisu mogli uočiti specifični kognitivni problemi - čini se da proučavanje mrežnice može biti vrlo točna metoda za rano otkrivanje Alzheimerove bolesti ili nadolazećih kognitivnih problema.

Sljedeći korak je, naravno, testiranje ove metode na živim ljudima. Svakako će biti zanimljivo pratiti rezultate ovih testova, jer se čini da je riječ o vrlo pouzdanoj metodi koja bi uskoro mogla nadograditi trenutni pristup dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti s kojom se suočava sve veći broj ljudi u modernom društvu.