Mnogi i ne znaju da sjedeći u autobusu, vlaku, frizerskom salonu ili kod kuće ispred televizora mogu dugoročno utjecati na vlastito zdravlje. Ono što se čini kao potpuno bezazlena svakodnevna radnja - sjedenje - prema stručnjacima može biti jedan od skrivenih okidača za ozbiljne zdravstvene probleme modernog doba.
Stolica je, po svojoj osnovnoj funkciji, poziv da se odmorimo. No ljudsko tijelo nije stvoreno za dugotrajnu nepomičnost. Stručnjaci upozoravaju da je dugotrajno sjedenje neprirodan položaj koji usporava metabolizam, narušava regulaciju šećera u krvi i postupno utječe na krvožilni sustav. Nakon samo nekoliko sati sjedenja, dolazi do smanjenja cirkulacije, a krvne žile ostaju stisnute, što dugoročno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
"Antropološki gledano, mi smo potomci lovaca i nomada koji su stalno bili u pokretu. Kretanje je bilo uvjet za preživljavanje. Danas, međutim, većina ljudi provodi sate sjedeći - na poslu, na sastancima, u prijevozu. To je u potpunoj suprotnosti s našom biologijom“, objašnjava belgijski ortopedski kirurg Steven Petronilia.
Prema njegovim riječima, ljudsko tijelo je izuzetno dinamičan sustav koji funkcionira optimalno samo kada je u pokretu. Kada se ne koristi dovoljno, mišići slabe, cirkulacija usporava, a cijeli organizam postupno gubi svoju ravnotežu.
Jedan od prvih sustava koji trpi posljedice sjedilačkog načina života jest regulacija šećera u krvi. Mišići su glavni potrošači glukoze, a njihova neaktivnost znači i slabiju kontrolu razine šećera.
"Kada su mišići neaktivni, oni troše manje glukoze i slabije reguliraju šećer u krvi. Danas znamo da osobe koje dugo sjede imaju i do dvostruko veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s onima koji su fizički aktivniji“, ističe belgijski sportski fizioterapeut Augustin Castel.
Suvremeni način života često podrazumijeva između osam i deset sati sjedenja dnevno – u uredu, automobilu, javnom prijevozu ili kod kuće. Takva dugotrajna statičnost izravno utječe i na krvožilni sustav. Krvne žile pod stalnim pritiskom slabije provode krv, što dovodi do tzv. venske kongestije i smanjenog venskog povrata.
"Dugotrajno sjedenje utječe na cirkulaciju, kolesterol i stanje arterija. Dugoročno, to povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti“, upozorava Castel.
Stručnjaci sve češće uspoređuju sjedilački način života s modernim zdravstvenim izazovom koji ima slične posljedice kao i ovisničko ponašanje, jer tijelo s vremenom postaje naviknuto na neaktivnost. Zbog toga se sjedilački način života danas smatra jednim od deset vodećih uzroka smrtnosti u svijetu.
Dobra vijest je da rješenje ne zahtijeva radikalne promjene. Stručnjaci preporučuju jednostavnu, ali ključnu naviku: ustati i kretati se barem nekoliko minuta svakih sat vremena. Ta mala promjena može značajno smanjiti negativne učinke dugotrajnog sjedenja i poboljšati cirkulaciju, metabolizam i opće zdravlje.
U vremenu kada stolica postaje simbol modernog života, sve je jasnije da upravo u pokretu leži jedan od najvažnijih ključeva dugovječnosti i zdravlja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....