Nošenje prljavih čarapa može dovesti do gljivčnih i plućnih infekcija, ali i do opasne infekcije mozga

Osobna higijena tema je u kojoj nema mjesta za kompromis - ona je imperativ. Onaj minimalni dnevni trud svodi se na pranje zubi iza svakog obroka, tuširanje svakog dana, čišćenje ušiju, podrezivanje noktiju te - mijenjanje donjeg rublja i čarapa. Izdvojit ćemo donje rublje i čarape kao apsolutnu svakodnevnu stavku - jer o njima može uvelike ovisiti vaše zdravstveno stanje.  Nošenje istih čarapa dan za danom može vas dovesti u rizik od razvoja neuglednih infekcija - i to ne samo na stopalima.

Jedan vodeći mikrobiolog upozorio je da ne mijenjanje čarapa svaki dan može izazvati respiratorne i crijevne infekcije, zbog tisuća potencijalno štetnih patogena koji se nakupljaju na vašim stopalima, prenosi Daily mail. 

Dr. Primrose Freestone s Univerziteta u Leicesteru napisala je u The Conversation:

-Da znate što zapravo živi u vašim čarapama čak i nakon samo jednog dana nošenja, možda biste se dvaput zamislili prije nego što to učinite.Naša stopala su dom mikroskopskog ‘prirodnog kišnog šuma‘ bakterija i gljivica i obično sadrže do 1.000 različitih bakterijskih i gljivičnih vrsta. Stopalo također ima raznovrsniji spektar gljivica nego bilo koji drugi dio ljudskog tijela - objašnjava dr. Freestone, dodajući kako većina bakterija i gljivica preferira određene uvjete. 

-Većina bakterija i gljivica na stopalima preferira topla, vlažna područja između prstiju, gdje se hrane hranjivim tvarima iz znoja i odumrlih stanica kože. Otpadni produkti koje proizvode ovi mikrobi razlog su zašto stopala, čarape i cipele mogu početi neugodno mirisati.  Uz prirodne nečistoće, prljave čarape mogu sadržavati i štetne bakterije koje pokupite s poda kod kuće, u teretani ili čak vani. 

Istraživanja pokazuju da čarape mogu sadržavati između osam i devet milijuna bakterija po uzorku, dok majice imaju samo oko 83.000. Dr. Freestone je istaknula i da čarape mogu sadržavati i bezopasne bakterije, ali i opasne patogene poput Aspergillusa, Candide i Cryptococcusa, a ova prljava navika također povećava rizik od širenja atletske noge.

-Dopuštanje stopalima da postanu leglo potencijalno opasnih mikroba ne ugrožava samo vaše zdravlje, već može dovesti i do infekcija kod drugih. Mikrobi iz čarapa mogu se prenijeti na sve površine s kojima dođu u kontakt uključujući cipele, krevet, kauč ili pod. To znači da prljave čarape mogu prenijeti gljivicu koja uzrokuje atletsku nogu, zaraznu infekciju koja pogađa kožu na prstima i oko njih. 

Nošenje čarapa više dana može uzrokovati i neugodan miris stopala jer se bakterije hrane znojem, a miris može otkriti što se nakuplja na vašim stopalima.

-Čarape zadržavaju znoj, stvarajući idealno okruženje za bakterije koje proizvode neugodan miris.Ako ponovno nosite neoprane čarape, samo dopuštate daljnji rast bakterija. Primjerice, bakterije mogu preživjeti na pamuku do 90 dana - piše Daily Mail. 

Najčešće infekcije, kaže dr. Freeestone su Aspergiloza, Candida te Cryptococcus koji može izazvati infekciju mozga ili pluća i može biti smrtonosan ako se ne liječi. Također često dolazi i do infekcije izazvane bakterijama  Staphylococcal hominis  te Staphylococcus epidermis, ali i Corynebacterium, još jednim članom mikrobioma stopala, koji proizvodi kiselinu koja se opisuje kao miris kože.

Može doći do teške plućne infekcije

Aspergiloza je infekcija uzrokovana plijesni zvane Aspergillus. Plijesan Aspergillus je vrsta gljivice. Bolesti koje nastaju uslijed infekcije aspergilozom obično pogađaju dišni sustav. Međutim, simptomi bolesti mogu biti vrlo različiti, a neke su bolesti ozbiljnije od drugih.

Aspergillus se može naći u zatvorenom i na otvorenom. Većina sojeva ove plijesni je bezopasna. Međutim, neki sojevi mogu izazvati ozbiljne bolesti kada određene osobe udahnu spore gljivice. Ti sojevi su najopasniji za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, osnovnim bolestima pluća ili astmom. Ako se čarape nose više dana, znoj i mrtve stanice kože stvaraju idealno mjesto za rast gljivica. Većina sojeva Aspergillusa je bezopasna, ali u rijetkim slučajevima, posebno kod osoba s oslabljenim imunitetom ili plućnim problemima, udahnutim sporama iz okoliša (ili teoretski iz kontaminiranih materijala) može doći do infekcije.

Kod nekih ljudi spore izazivaju alergijsku reakciju. Drugi razvijaju blage do teške infekcije pluća. Najozbiljniji oblik aspergiloze naziva se invazivna aspergiloza. Do nje dolazi kada se infekcija širi na krvne žile i dalje u tijelu.

Ovisno o vrsti aspergiloze, liječenje može uključivati praćenje stanja, antifungalne lijekove ili, u rijetkim slučajevima, kirurgiju.

Eksplozija gljivične infekcije 

Kandidijaza je oportunistička infekcija uzrokovana gljivicom Candida, vrstom gljivica. Gljivice su eukariotski organizmi koji se pojavljuju u obliku kvasaca, plijesni ili dimorfnih gljivica. Candida je oblik kvasca. Kandidijaza se najčešće javlja kao sekundarna infekcija kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom. Sinonimi za kandidijazu uključuju kandidosis, monilijaza i drozd. Ove gljivice su česti stanovnici usne šupljine, gastrointestinalnog trakta, vagine, penisa ili drugih dijelova tijela. Postaju patogene tek kada nastanu povoljni uvjeti.

Kandidijaza može zahvatiti usnu šupljinu, vaginu, penis ili druge dijelove tijela. Kandidijaza koja zahvaća usta obično se naziva drozd. Prikazuje se kao bijele naslage na jeziku, grlu i drugim dijelovima usta. Bol, nelagoda i poteškoće pri gutanju uključeni su među simptomima drozda. Kandidijaza vagine naziva se infekcija kvascem. Oralna kandidijaza može biti: pseudomembranozna, eritrematozna, kronična hiperplastična kandidijaza.

Kandidijaza može zahvatiti stopala kada Candida gljivica, koja normalno živi na koži, pronađe idealno okruženje za razmnožavanje. Prljave, znojne čarape stvaraju toplinu i vlagu između prstiju, što omogućuje gljivici da se nekontrolirano širi. Ovo stanje se naziva Candida intertrigo ili intertriginozna kandidijaza - infekcija koja se javlja u naborima kože, najčešće između prstiju. Simptomi uključuju crvenilo, svrbež, pucanje kože i ponekad nelagodu pri hodanju. Dakle, nošenje istih čarapa više dana ne uzrokuje infekciju izravno, ali stvara uvjete koji pogoduju razmnožavanju Candide i pojavi intertriginozne kandidijaze.

vaju znojenje stopala. 

Ako gljivica dospije u krvotok, može doći do moždane infekcije

Kriptokokoza je bolest uzrokovana infekcijom gljivicama roda Cryptococcus u mozgu ili plućima. Može se također proširiti na mnoge dijelove tijela (diseminirana kriptokokoza). 

Kada imate infekciju Cryptococcus-om u mozgu, to se naziva krikokokalni meningitis. Može uzrokovati groznicu, glavobolju i ukočenost vrata. U plućima se ponekad naziva krikokokalna pneumonija ili plućna krikokokoza. Može uzrokovati kašalj i osjećaj da ne možete dovoljno duboko udahnuti ili uhvatiti dah.

Razne vrste gljivica Cryptococcus uzrokuju bolest kod različitih ljudi. Cryptococcus neoformans obično bolest uzrokuje samo osobama s oslabljenim imunološkim sustavom. Cryptococcus gattii može izazvati bolest čak i kod osoba s normalnim imunološkim sustavom.

Cryptococcus može uzrokovati infekciju mozga, koja se naziva kriptokokni meningitis.

Ovo se događa uglavnom kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, poput pacijenata s HIV/AIDS-om, transplantiranim osobama ili onima koji uzimaju imunosupresivne lijekove. Infekcija nastaje kada spore Cryptococcus gljivice, koje se obično udahnu iz okoliša (tlo, izmet ptica), dospiju u pluća, a zatim se kroz krvotok šire do moždanih ovojnica i središnjeg živčanog sustava.

Simptomi kriptokoknog meningitisa uključuju: glavobolju, povišenu temperaturu, ukočen vrat, mučninu i povraćanje, zbunjenost ili promjene u svijesti.

Ako se ne liječi pravovremeno, infekcija može biti životno ugrožavajuća, stoga se primjenjuju snažni antifungalni lijekovi poput amfotericina B i flukonazola.

Perite stopala i mijenjajte čarape

Posebno danas kad je više - manje sva odjeća sintetička, a znamo da umjetni materijali potiču znojenje a samim tim stopala postaju pogodna za ekspanziju bakterija.  Valja dakle prati stopala dva puta dnevno kako bi se smanjio rast bakterija.  Nosite, ako možete - antibakterijske čarape (npr. sa srebrom ili cinkom) ili čarape od bambusa koje omogućuju bolje prozračivanje.

Čarape od pamuka, vune ili sintetičkih vlakana nosite samo jednom prije pranja. Ako stopala nisu jako znojna, čarape se može prati u vodi od 30-40°C s blagim deterdžentom. Za temeljitu dezinfekciju koristiti deterdžent s enzimima i prati na 60°C - enzimi odvajaju mikrobe, a visoka temperatura ih ubija. Sušenje na otvorenom dodatno smanjuje prisutnost mikroba.