Rak usne šupljine jedan je od najčešćih karcinoma glave i vrata, a najveći problem ove bolesti je što se često otkriva tek kada je već uznapredovala. Tada je liječenje zahtjevnije, posljedice su veće, a šanse za potpuno izlječenje manje. Upravo zato novo istraživanje objavljeno u časopisu Biomarker research, napravljeno na više od tisuću uzoraka pacijenata, budi velik optimizam među liječnicima. Znanstvenici su razvili test koji bi mogao omogućiti brzo, jednostavno i bezbolno otkrivanje raka usne šupljine pomoću običnog brisa, bez potrebe za kirurškim zahvatom.
Zašto je rano otkrivanje toliko važno?
Rak usne šupljine može se razviti na jeziku, desnima, unutarnjoj strani obraza, nepcu ili usnama. U početku često izgleda kao mala ranica, bijela ili crvena mrlja ili promjena koja ne boli, zbog čega je mnogi zanemare.
Ako se bolest otkrije u ranoj fazi, mogućnost uspješnog liječenja znatno je veća. Problem je što se danas konačna dijagnoza najčešće postavlja tek nakon biopsije, odnosno kirurškog uzimanja dijela tkiva koji se zatim šalje na analizu.
To znači da pacijent mora čekati pregled specijalista, zahvat i rezultate, a u međuvremenu prolaze tjedni, ponekad i mjeseci.
Što su znanstvenici razvili?
Istraživači su razvili novi test nazvan qMIDSV3, koji koristi sasvim drugačiji pristup. Umjesto rezanja tkiva, liječnik ili medicinska sestra posebnom četkicom lagano prijeđu preko sumnjive promjene u ustima i prikupe površinske stanice. Postupak traje svega nekoliko sekundi, ne boli i ne zahtijeva anesteziju.
Iz tih stanica zatim se analizira aktivnost četiri gena. Naime, kada stanica postane zloćudna, određeni geni počinju raditi drugačije nego u zdravim stanicama. Novi test upravo traži takve promjene.
Drugim riječima, ne traži sam tumor, nego njegov "molekularni potpis".
Kako test zapravo prepoznaje rak?
Svaka stanica u našem tijelu sadrži iste gene, ali nisu svi jednako aktivni. U zdravim stanicama određeni geni rade normalnim intenzitetom, dok se kod stanica raka neki geni izrazito pojačavaju, a drugi gotovo potpuno "utišaju".
Novi test analizira upravo te razlike.
U ovom istraživanju pokazalo se da su dva gena posebno važna. Jedan od njih, INHBA, izrazito je aktivniji kod raka usne šupljine i povezan je s agresivnijim oblicima bolesti te lošijom prognozom. Drugi gen, S100A16, ponaša se suprotno - njegova aktivnost postupno opada kako zdravo tkivo prelazi u prekancerozne promjene, a zatim u rak.
Kombinacijom tih podataka i dodatnih kontrolnih gena računalo može s velikom preciznošću procijeniti radi li se o zloćudnoj promjeni ili ne.
Koliko je test pouzdan?
Istraživanje je obuhvatilo čak 1.090 uzoraka prikupljenih od 545 pacijenata, što ga čini jednim od najvećih istraživanja ove vrste.
Rezultati su pokazali da je test iznimno precizan. U razlikovanju raka usne šupljine od drugih promjena u ustima, poput leukoplakije ili oralnog lihena, točnost je iznosila čak 96 posto. To znači da je test vrlo rijetko pogrešno označio zdravu promjenu kao rak ili propustio pravi karcinom. Posebno je važno što se njegova točnost nije mijenjala ovisno o dobi ili spolu pacijenata.
Zašto je ovo velika promjena?
Danas velik broj ljudi koji primijeti sumnjivu promjenu u ustima završava na biopsiji, iako se kasnije pokaže da nemaju rak.
Primjerice, u Velikoj Britaniji analiza desetogodišnjeg razdoblja pokazala je golemi porast hitnih upućivanja zbog sumnje na rak usne šupljine, dok se kod više od 90 posto upućenih pacijenata na kraju nije potvrdio karcinom.
To predstavlja velik pritisak na zdravstveni sustav, produljuje liste čekanja i stvara golem psihološki stres kod pacijenata.
Kad bi se prije biopsije mogao napraviti ovakav brzi molekularni test, velik dio ljudi mogao bi izbjeći nepotrebne kirurške zahvate. Biopsija bi se radila samo onima kod kojih test pokaže visok rizik.
Što to znači za pacijente?
Najveća prednost novog testa jest što se može ponavljati koliko god puta je potrebno. Kod osoba koje imaju prekancerozne promjene liječnici danas često moraju više puta raditi biopsije kako bi provjerili razvija li se rak. Budući da je novi test potpuno neinvazivan, isti se pacijent može kontrolirati redovitim uzimanjem brisa bez rezanja tkiva.
To znači manje boli, manje komplikacija i jednostavnije praćenje bolesti.
Mogao bi pomoći i siromašnijim zemljama
Znanstvenici ističu da test nije važan samo zbog svoje preciznosti nego i zbog jednostavne primjene.
Uzorak se može uzeti u običnoj ambulanti, nije potrebno posebno skladištenje na niskim temperaturama, a analiza traje manje od sat vremena. Trošak potrošnog materijala procjenjuje se na manje od deset američkih dolara po uzorku.
To znači da bi ovakav način dijagnostike mogao biti dostupan i zemljama koje nemaju razvijene onkološke centre ili velik broj specijalista.
Ipak, nije zamjena za biopsiju
Unatoč vrlo obećavajućim rezultatima, istraživači naglašavaju da novi test zasad nije zamjena za klasičnu biopsiju.
Biopsija će i dalje ostati zlatni standard za potvrdu dijagnoze raka. Međutim, qMIDSV3 mogao bi postati iznimno vrijedan alat za probir i trijažu pacijenata. Drugim riječima, mogao bi pomoći liječnicima da brzo prepoznaju osobe kojima je biopsija zaista potrebna te istovremeno poštedjeti velik broj ljudi nepotrebnog zahvata.
Ako buduća istraživanja potvrde ove rezultate na još većem broju pacijenata i u različitim državama, ovakav bi test mogao značajno promijeniti način na koji se otkriva rak usne šupljine. Umjesto čekanja na invazivne pretrage, liječnici bi već tijekom prvog pregleda mogli dobiti pouzdanu procjenu rizika u manje od jednog sata, što bi mnogim pacijentima omogućilo ranije liječenje, bolje izglede za oporavak i manje nepotrebnih biopsija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....