Onkolog upozorava na tri važna pregleda, mogu spasiti život: rizik raste nakon 50-e, većina ih ljudi od straha izbjegava

Kako starimo, raste i rizik od različitih kroničnih bolesti, a među njima i pojedinih vrsta karcinoma. Upravo zato dr. Elias Obeid, onkolog i medicinski direktor Instituta Hennessy za prevenciju raka pri onkološkom centru John Theurer, poručuje da je nakon 50. godine ključno razumjeti vlastiti zdravstveni rizik. Kako kaže, mudrost koja dolazi s godinama trebala bi uključivati i poznavanje vlastitih predispozicija.

Na temelju procjene rizika liječnici izrađuju personalizirani plan probira – svojevrsnu mapu koja pacijentu i njegovu liječniku pomaže odrediti najkorisnije preventivne preglede. Iako se probir često povezuje s rutinskim testovima poput mamografije, dr. Obeid naglašava da bi svi stariji od 50 godina trebali obaviti nekoliko ključnih pregleda, osobito ako to dosad nisu učinili, prenosi Parade.

Najčešći rak kože

Jedan od njih je pregled kože. Rak kože najčešći je oblik karcinoma, ali kada se otkrije na vrijeme, u velikoj većini slučajeva izlječiv je. Procjene pokazuju da će jedna od pet osoba do 70. godine dobiti dijagnozu raka kože. Iako može biti smrtonosan, rano otkrivanje donosi iznimno visoku stopu preživljenja. Za razliku od mamografije ili kolonoskopije, ne postoje univerzalne smjernice za profesionalne preglede kože, no liječnici preporučuju redovite samopreglede i godišnji pregled kod stručnjaka, osobito kod osoba koje imaju svijetlu put, mnogo madeža, obiteljsku povijest bolesti ili su godinama izložene suncu.

Probir raka kože uključuje samostalno praćenje promjena na koži i klinički pregled. Cilj je uočiti nove ili promijenjene madeže, rane i izrasline koje izgledaju neuobičajeno. Najčešći oblici raka kože su bazocelularni i planocelularni karcinom, koji se najčešće pojavljuju na dijelovima tijela izloženima suncu, te melanom, čiji su čimbenici rizika brojni madeži i obiteljska povijest. Postoji i limfom kože, rjeđi oblik koji nastaje iz stanica imunološkog sustava, a rizik raste s godinama.

Važnost kolonoskopije

Samopregled kože preporučuje se jednom mjesečno, uz obraćanje pozornosti na promjene u veličini, boji, obliku ili teksturi madeža, kao i na promjene koje svrbe, krvare ili izgledaju drukčije nego prije. Ako se primijeti nešto sumnjivo, dermatolog je sljedeći korak.

Uz pregled kože, dr. Obeid ističe još dva probira koja ne bi trebalo preskakati nakon 50. godine – probir za kolorektalni karcinom i rak pluća. Kolonoskopija omogućuje otkrivanje prekanceroznih polipa i ranih stadija raka debelog crijeva ili rektuma. Preporuke kažu da bi osobe prosječnog rizika trebale obaviti kolonoskopiju svakih deset godina počevši od 45. godine, dok kod osoba s povećanim rizikom probir počinje ranije. Postoje i manje invazivne alternative, poput testova stolice ili CT kolonografije, ali abnormalni nalazi uvijek zahtijevaju kolonoskopiju.

Probir za rak pluća provodi se niskodoznim CT‑om prsnog koša i preporučuje se osobama s visokim rizikom – najčešće dugogodišnjim pušačima. Rano otkrivanje, prije pojave simptoma, može značajno poboljšati ishode liječenja.