StoryEditorOCM
Zdravljedokazano

Osobe koje svakodnevno konzumiraju ovu namirnicu imaju dvostruko veće šanse za razvitak Parkinsonove bolesti

Piše V.L.T.
10. studenog 2025. - 08:44

Premda smo odrasli na mlijeku, za koje znamo da obiluje kalcijem i vitaminom D, koji su našem tijelu prijeko potrebni, nove studije pokazuju da bi najveći zdravstveni problem mogao biti puno ozbiljniji od, primjerice, intolerancije na laktozu. Naime, istraživanja pokazuju da konzumacija mliječnih proizvoda može biti povezana s većim rizikom od Parkinsonove bolesti, možda zbog tvari galaktoze u mlijeku – već dvije čaše dnevno mogu povećati rizik.

Ljudi koji često piju obrano (nemasno) mlijeko ili jedu druge niskomasne mliječne proizvode imaju nešto veće šanse da razviju Parkinsonovu bolest kasnije u životu. Istraživači ne znaju točno zašto, ali misle da mliječni proizvodi mogu biti jedan od faktora koji utječu na razvoj bolesti.

Studija na 150 tisuća ljudi 

Studija koja je provedena istraživala je povezanost između konzumacije mliječnih proizvoda i rizika od Parkinsonove bolesti kod muškaraca i žena. Istraživači su koristili podatke iz dviju velikih dugoročnih američkih studija – "Nurses‘ Health Study", koja je pratila više od 80.000 žena tijekom 26 godina, i "Health Professionals Follow-up Study", koja je pratila više od 48.000 muškaraca tijekom 24 godine.

image
/Shutterstock

Sudionici su redovno popunjavali upitnike o načinu prehrane i životnim navikama, uključujući i to koliko često konzumiraju različite mliječne proizvode. Tijekom praćenja, kod ukupno 1036 sudionika dijagnosticirana je Parkinsonova bolest, a dijagnoze su provjerene i potvrđene medicinskom dokumentacijom.

Rezultati su pokazali da ukupna količina konzumiranih mliječnih proizvoda nije bila značajno povezana s rizikom od Parkinsonove bolesti. Međutim, kada su istraživači posebno analizirali vrste mliječnih proizvoda, otkrili su da je redovna konzumacija obranog i niskomasnog mlijeka povezana s većim rizikom od ove bolesti.

Ljudi koji su konzumirali najmanje tri porcije niskomasnih mliječnih proizvoda dnevno imali su otprilike 34 posto veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima koji takve proizvode nisu uopće konzumirali. Ta povezanost bila je slična kod muškaraca i žena.

Šanse dvostruko veće 

Kada su istraživači rezultate svojih podataka spojili s ranije objavljenim studijama, pokazalo se da osobe koje konzumiraju najviše mlijeka imaju oko 50 posto veći rizik od Parkinsonove bolesti u odnosu na one koji piju najmanje mlijeka.

Na osnovi toga zaključili su da učestala konzumacija mliječnih proizvoda, osobito obranog i niskomasnog mlijeka, može biti povezana s blago povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti kod oba spola.

Tijekom višegodišnjeg praćenja, istraživači su zabilježili ukupno 1036 novih slučajeva Parkinsonove bolesti – 554 kod muškaraca i 482 kod žena. Kada su analizirali koliko su sudionici istraživanja konzumirali mliječne proizvode, utvrdili su da ukupna količina mlijeka i mliječnih proizvoda nije bila značajno povezana s rizikom od Parkinsonove bolesti. Drugim riječima, ako se sve vrste mliječnih proizvoda promatraju zajedno, nije bilo jasnog dokaza da njihova konzumacija povećava rizik.

Međutim, situacija se promijenila kada su istraživači posebno pogledali niskomasne mliječne proizvode. Oni koji su konzumirali najviše obranih i niskomasnih mliječnih proizvoda imali su veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti – otprilike 34 posto veći u odnosu na one koji su ih jeli rijetko ili nikako.

S druge strane, konzumacija punomasnih mliječnih proizvoda (onih s više masti) pokazivala je blagi suprotan trend, odnosno moguće smanjenje rizika, iako taj rezultat nije bio statistički značajan.

image
/Shutterstock

Sladoled također povezan s rizikom

Nadalje, najjača veza s povećanim rizikom uočena je kod obranog i niskomasnog mlijeka, dok punomasno mlijeko nije pokazalo povezanost s Parkinsonovom bolešću. Slični rezultati dobiveni su i nakon što su istraživači proveli dodatne analize kako bi isključili mogućnost da su ljudi koji su već imali rane simptome bolesti promijenili svoje prehrambene navike – dakle, veza je ostala stabilna i nakon što su isključili prve četiri godine praćenja. Također su pronašli da je i sladoled s manje masti ili zamrznuti jogurt bio povezan s većim rizikom.

Važno je napomenuti da ovo istraživanje ne dokazuje da mlijeko direktno izaziva Parkinsonovu bolest, već samo pokazuje da postoji moguća veza između njih. Još uvijek nije jasno što točno u mliječnim proizvodima može doprinijeti tom riziku. Moguće su različite tvari ili procesi, ali za to su potrebna dodatna istraživanja.

Za Parkinsonovu bolest ne postoji lijek 

Parkinsonova bolest je progresivni poremećaj živčanog sustava koji utječe na pokrete. Nastaje kada moždane stanice koje proizvode dopamin – tvar potrebnu za kontrolu pokreta – počnu slabjeti i odumirati. Zbog nedostatka dopamina pojavljuju se simptomi poput drhtanja, ukočenosti, usporenih pokreta i problema s ravnotežom. Kako bolest napreduje, osoba može imati poteškoće s hodanjem, govorom i obavljanjem svakodnevnih aktivnosti.

Najviše su pogođene živčane stanice u dijelu mozga koji se zove substantia nigra. Do trenutka kada se pojave prvi simptomi, većina oboljelih izgubila je više od 60 posto tih stanica. Kod mnogih dolazi i do gubitka živčanih završetaka koji proizvode norepinefrin, tvar koja regulira automatske funkcije tijela poput pulsa i krvnog tlaka, što može objasniti umor i nagle promjene tlaka. U moždanim stanicama oboljelih često se nalaze Lewyjeva tjelešca, nakupine proteina alfa-sinukleina, koje se smatraju važnim dijelom procesa bolesti.

Glavni simptomi Parkinsonove bolesti su drhtanje, ukočenost mišića, usporeni pokreti (bradikinezija) i problemi s ravnotežom. Drhtanje obično počinje u jednoj ruci, ali kasnije zahvaća obje strane tijela. Osobe s Parkinsonovom bolešću često imaju karakterističan hod sa sitnim, ubrzanim koracima i pogrbljenim držanjem. Uz motoričke simptome, mogu se javiti i poremećaji spavanja, depresija, poteškoće s govorom, gutanjem, probavom, krvnim tlakom, pamćenjem i koncentracijom, kao i bolovi, umor i smanjena seksualna funkcija.

Bolest je češća kod starijih osoba, najčešće nakon 60. godine, i češće pogađa muškarce nego žene. Rizik je veći ako netko u obitelji ima Parkinsonovu bolest, a povećan je i kod osoba koje su dugo izložene pesticidima ili određenim toksinima. Iako se točan uzrok ne zna, smatra se da bolest nastaje kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika. Otkriveno je više gena povezanih s bolešću, među njima SNCA, LRRK2, PINK1, PRKN, DJ-1 i GBA, koji utječu na funkciju mitohondrija, razgradnju proteina i oksidativni stres u stanicama.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i medicinske povijesti, dok se laboratorijski testovi i snimanja mozga (poput MRI-ja ili DaT-scana) koriste kako bi se isključile druge bolesti. Nedavno je razvijen test koji u moždanoj i spinalnoj tekućini može otkriti abnormalni alfa-sinuklein, što bi u budućnosti moglo omogućiti ranije otkrivanje bolesti.

Trenutačno ne postoji lijek koji može izliječiti Parkinsonovu bolest, ali postoje terapije koje ublažavaju simptome. Najvažniji lijek je levodopa, koja se u mozgu pretvara u dopamin i tako poboljšava pokretljivost. Obično se uzima zajedno s karbidopom kako bi se smanjile nuspojave. Ostali lijekovi uključuju dopaminske agoniste, MAO-B i COMT inhibitore, antikolinergike i amantadin, koji mogu pomoći kod drhtanja ili nevoljnih pokreta. U naprednijim stadijima ponekad se primjenjuje i kirurško liječenje, poput stimulacije određenih dijelova mozga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. prosinac 2025 21:07