Ova autoimuna kožna bolest povezana je s radom srca, pa može dovesti do ozbiljnih, čak i smrtnih posljedica

Psorijaza je kronična kožna bolest koja traje cijeli život i može se pojaviti u različitim oblicima, primjerice kao zadebljane crvene ploče na koži, sitne točkice, promjene u pregibima, gnojni osipi ili jako rašireno crvenilo kože. Od psorijaze boluje oko 60 milijuna ljudi u svijetu, a riječ je o bolesti u kojoj imunološki sustav igra glavnu ulogu, uz snažan utjecaj nasljeđa.

Psorijaza nije samo bolest kože - često je povezana s upalom zglobova (psorijatični artritis) te većim rizikom za bolesti srca i krvnih žila, jetre i probleme s mentalnim zdravljem, zbog čega zahtijeva cjelovit pristup liječenju. Liječenje može uključivati kreme i masti, terapiju svjetlom, lijekove koji se uzimaju na usta ili injekcije koje ciljano djeluju na upalu. Zahvaljujući novim spoznajama o uzrocima bolesti, danas postoje vrlo učinkovite i ciljane terapije koje mogu znatno poboljšati kvalitetu života oboljelih.

Psorijaza je kronična upalna bolest kože u kojoj imunološki sustav igra glavnu ulogu, a često je povezana i s drugim zdravstvenim problemima, poput upalnih bolesti zglobova, psihičkih tegoba, bolesti srca i krvnih žila te bolesti jetre. Svjetska zdravstvena organizacija je 2014. godine psorijazu prepoznala kao ozbiljnu nezaraznu bolest, naglašavajući koliko ljudima otežavaju život pogrešne dijagnoze, neadekvatno liječenje i društvena stigmatizacija.

Prema procjenama Globalne studije opterećenja bolestima, psorijaza je 2016. godine uzrokovala velik gubitak kvalitete života, čak višestruko veći nego kod nekih drugih kroničnih upalnih bolesti, poput upalnih bolesti crijeva.

Psorijaza se može pojaviti u nekoliko različitih oblika. Najčešći je plak psorijaza, kod koje se na koži javljaju jasno ograničene crvenkaste promjene prekrivene srebrno-bijelim ljuskama. Te promjene se najčešće pojavljuju simetrično, posebno na laktovima, koljenima, trupu i vlasištu. Kada se ljuske skinu, mogu se pojaviti sitne točkice krvarenja, što je tipičan znak psorijaze.

Inverzna psorijaza

 Ova vrsta se pojavljuje u naborima kože. Uzrokuje tanke naslage bez ljuskica. Psorijaza u pregibima je oblik psorijaze koji se javlja na mjestima gdje se koža dodiruje i znoji. Najčešće zahvaća područja ispod pazuha, ispod dojki, u preponama, oko genitalija i između stražnjice. Za razliku od “klasične” psorijaze, nema puno ljuskanja, nego se vidi glatka, crvena i sjajna koža koja može peckati, svrbjeti ili biti bolna.

Zbog vlage i trenja u tim područjima često se zamijeni s gljivičnom infekcijom ili iritacijom, što može odgoditi točnu dijagnozu. Znojenje, trenje kože i prekomjerna tjelesna težina mogu pogoršati simptome. Iako izgleda drugačije, psorijaza u pregibima nije zarazna i liječi se posebnim, blažim lokalnim terapijama prilagođenima osjetljivoj koži.

Gutatna psorijaza

Je oblik psorijaze koji se često javlja nakon upale grla uzrokovane streptokokom. Očituje se naglom pojavom mnogih sitnih, crvenih, ljuskavih promjena u obliku kapljica, najčešće po trupu, rukama i nogama. Češće pogađa djecu i mlade odrasle osobe, a kod nekih se s vremenom može povući, dok kod drugih može prijeći u kronični oblik, najčešće plak psorijazu.

Pustularna psorijaza

Ovaj oblik psorijaze karakteriziraju sitni mjehurići ispunjeni gnojem koji se pojavljuju na crvenoj, upaljenoj koži ili na vrhu postojećih plakova. Iako izgledaju kao infekcija, nisu uzrokovani bakterijama i nisu zarazni. Koža može biti bolna, zategnuta i praćena peckanjem. Pustularna psorijaza može zahvatiti samo dlanove i stopala ili se, rjeđe, proširiti po cijelom tijelu, kada predstavlja ozbiljno stanje koje zahtijeva liječničku skrb.

Eritrodermijska psorijaza

To je najteži i najrjeđi oblik psorijaze, kod kojeg je zahvaćeno više od 90 % kože. Koža postaje izrazito crvena, upaljena i počinje se ljuštiti u velikim komadima, a ne u sitnim ljuskama. Ovo stanje može biti životno ugrožavajuće, jer koža gubi svoju zaštitnu ulogu, pa postoji rizik od dehidracije, infekcija, pothlađivanja i opterećenja srca. Često se javlja kao posljedica naglog prekida terapije ili loše kontrolirane psorijaze.

Sebopsorijaza

Sebopsorijaza je kombinacija psorijaze i seboroičnog dermatitisa. Najčešće zahvaća vlasište, lice (obrve, rub nosa, iza ušiju) i gornji dio prsa. Promjene su crvene, prekrivene masnim, žućkastim ljuskama, a svrbež je čest. Izgleda blaže od klasične psorijaze, ali može biti dugotrajna i sklona ponovnim pogoršanjima.

Psorijaza noktiju

Kod psorijaze noktiju dolazi do promjena na noktima ruku i nogu. Nokti mogu postati zadebljani, lomljivi, promijenjene boje, s malim udubljenjima nalik rupicama, ili se mogu odvajati od podloge. Ovaj oblik psorijaze često je povezan s psorijatičnim artritisom, pa je važno obratiti pažnju i na bolove ili ukočenost zglobova.

Psorijaza rijetko dolazi sama 

Kod osoba s psorijazom često se javlja više kroničnih bolesti istodobno, a ne samo promjene na koži. Do trećine oboljelih može razviti psorijatični artritis, oblik upale zglobova koji se češće javlja kod onih koji imaju promjene na noktima ili psorijazu vlasišta i u području stražnjice i anusa. Psorijaza se obično pojavi godinama prije problema sa zglobovima, pa liječnici koji prate kožu imaju dobru priliku na vrijeme prepoznati prve znakove bolesti zglobova uz pomoć jednostavnih upitnika.

Osobe s psorijazom češće imaju prekomjernu tjelesnu težinu, bolesti srca i krvnih žila, masnu jetru, dijabetes i metabolički sindrom, osobito ako imaju teži oblik psorijaze. Zbog toga je kod težih oblika psorijaze i veći rizik od prijevremene smrti, najčešće zbog srčanih bolesti. Dobra je vijest da učinkovito liječenje psorijaze može smanjiti taj rizik.

Psorijaza ruši samopouzdanje

Psorijaza također često utječe na mentalno zdravlje, pa su anksioznost i depresija češće nego u općoj populaciji, što pokazuje koliko ova bolest može psihički opteretiti osobu.

Kod procjene psorijaze liječnici ne gledaju samo koliko je kože zahvaćeno, nego i koliko bolest utječe na svakodnevni život i psihičko stanje. Svaki pregled je prilika da se provjeri postoje li i druge bolesti koje često idu uz psorijazu, jer one mogu utjecati i na izbor terapije. Zbog toga je u liječenju psorijaze često potreban timski pristup, u kojem sudjeluju dermatolozi, reumatolozi, liječnici za jetru i psiholozi.

Liječenje je dugotrajno 

Liječenje psorijaze ovisi o tome koliko je bolest jaka i koliko kože zahvaća. Postoje tri glavne vrste terapije: kreme i masti koje se nanose na kožu, terapija svjetlom i lijekovi koji djeluju na cijeli organizam. Cilj liječenja je da se simptomi što više smanje, idealno za 75-90 %, kako bi koža bila gotovo čista.

Kod blažih oblika psorijaze prvo se koriste lokalne terapije, poput krema s vitaminom D ili kortikosteroida. One se mogu kombinirati ili koristiti pod zavojem kako bi bile učinkovitije. Starije terapije koje su znale bojati kožu i iritirati je danas se rjeđe koriste. Psorijaza na osjetljivim i teško dostupnim mjestima, poput vlasišta, lica, noktiju, genitalija, dlanova i stopala, teže se liječi i može značajno otežati svakodnevni život, pa zahtijeva poseban oprez. Na licu i genitalijama koriste se samo blagi kortikosteroidi i kratko vrijeme, kako se koža ne bi oštetila.

Ne postoji jedan najbolji lijek

Ako kreme nisu dovoljne, prelazi se na terapiju svjetlom ili jače lijekove koji djeluju iznutra. Terapija UVB svjetlom danas se češće koristi jer je sigurnija od starijih metoda. Od lijekova, metotreksat, ciklosporin i acitretin koriste se kod težih oblika psorijaze, ali mogu imati ozbiljne nuspojave, pa zahtijevaju redovite kontrole. Neki od tih lijekova ne smiju se koristiti u trudnoći.

Kod osoba kod kojih ove terapije ne djeluju ili nisu prikladne, koriste se biološki lijekovi ili noviji lijekovi u tabletama. Biološki lijekovi ciljano smanjuju upalu u tijelu i znatno su poboljšali liječenje težih oblika psorijaze, ali se primaju injekcijama ili infuzijama. Ne postoji jedan „najbolji“ lijek - terapija se bira individualno, ovisno o vrsti psorijaze, drugim bolestima koje osoba ima, načinu života i planovima za trudnoću.

Postoje i noviji lijekovi u tabletama koji djeluju na upalne procese i koji se lakše uzimaju, a istraživanja i dalje traju kako bi se terapije učinile još učinkovitijima i prilagođenijima svakom bolesniku.