Znanstvenici su identificirali suptilne znakove demencije, a koji se mogu pojaviti i do dvadeset godina prije nego što nastupe klasični simptomi.
Problemi s prostornom sviješću, poput poteškoća pri čitanju navigacije ili stajanja preblizu drugim ljudima, smatraju se prvim znakovima moguće buduće dijagnoze demencije.
Stručnjaci kažu da ti problemi često započinju prije nego što se oštećenja mozga vidljiva na snimkama pojave.
Prema istraživačima iz Allen Institute for Brain Science iz Seattlea, bolest se razvija u dvije različite faze, poznate kao "epohe".
Prva takozvana "tiha" faza može započeti desetljećima prije nego što simptomi postanu očiti, a uključuje oštećenje samo nekoliko osjetljivih stanica u mozgu.
Ovo se obično događa u dijelu mozga koji je važan za prostornu orijentaciju, objasnio je profesor Michael Hornberger, stručnjak za demenciju s University of East Anglia, u novom izvješću, a prenosi BBC-jev Science Focus.
"To vjerojatno objašnjava zašto gubljenje u prostoru može biti jedan od prvih znakova Alzheimerove bolesti."
Druga faza uključuje nakupljanje "tau proteina" i amiloida u mozgu. Iako većina starijih mozgova sadrži određenu razinu tih proteina, značajne nakupine mogu stvoriti plakove i zamršene strukture – što se smatra uzrokom simptoma demencije.
Tada se pojavljuju prepoznatljivi znakovi kognitivnog propadanja koje najčešće povezujemo s demencijom – uključujući gubitak pamćenja, jezične poteškoće te probleme s razmišljanjem i zaključivanjem.
U najnovijem istraživanju u Seattleu, znanstvenici su analizirali posmrtne mozgove 84 donora koji su bolovali od Alzheimerove bolesti.
Vodeći autor, dr. Mariano Gabitto, profesor neuroznanosti na institutu, rekao je da se to propadanje može s vremenom pogoršavati, uzrokujući dodatne poremećaje kako se bolest širi prema srednjem temporalnom girusu – području zaduženom za jezik i pamćenje.
Prethodno istraživanje koje je uključivalo moždane snimke više od 100 volontera s obiteljskom poviješću Alzheimerove bolesti također je pokazalo da su osobe s višim razinama oba proteina imale veću vjerojatnost za gubitak pamćenja i kraći raspon pažnje.
Dr. Gabitto je za Science Focus izjavio:
"Identificiranje prvih neurona koji se gube moglo bi biti ključno za razvoj terapijskih intervencija koje bi ih zaštitile i spriječile daljnji kognitivni pad."
Istraživači sada žele utvrditi mogu li na temelju tih podataka točno predvidjeti kognitivno propadanje.
Vjeruju da bi rana intervencija tijekom takozvane "tihe" faze mogla usporiti – ili čak spriječiti – napredovanje ove teške bolesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....