Ova grozna bolest ubije 800 Hrvata godišnje, a kosi naveliko i po cijeloj Europi: ‘Tiha je i podmukla...‘

Rak gušterače prošle je godine u Hrvatskoj odnio gotovo 800 života, a samo 2020. u Europskoj uniji više od 132 tisuće. 

Zbog alarmantnih brojki, Hrvatsko gastroenterološko društvo pokrenulo je inicijativu “Ljubičasti studeni” – mjesec podizanja svijesti o ovoj bolesti. Riječ je o raku s najnižom stopom preživljenja u Europi, koji zbog ubrzanog načina života sve češće pogađa i mlade. A najopasnije je to što se u većini slučajeva otkrije prekasno.

Zašto je rak gušterače toliko opasan i kako svatko od nas može promjenom navika smanjiti rizik od oboljenja, za RTL je objasnila predsjednica Hrvatskoga gastroenterološkog društva Ivana Mikolašević. ​

Porast u mlađe populacije

- Nažalost, posljednjih godina bilježimo porast incidencije raka gušterače, dakle osobito u mlađe populacije u dobi između 40 i 50 godine. Ono što nas osobito zabrinjava su projekcije da će do 2035. godine incidencija porasti za čak 40 posto. Ono što nas sljedeće zabrinjava je niska stopa preživljenja od raka gušterače, odnosno samo 8 posto pacijenata preživi dulje od pet godina.

Ono što cijelo vrijeme govorimo, svi mi vodimo nekakav moderan stil života, odnosno tu su nam pušenje, alkohol, pretilost, šećerna bolest, brza prehrana, crveno meso. To su upravo glavni čimbenici rizika za razvoj raka gušterače - rekla je dr. Mikolašević pa obajsnila zašto je tako velika smrtnost od raka gušterače.

ILUSTRACIJA

Henadzi Pechan/alamy/profimedia/Henadzi Pechan/alamy/profimedia

- Sam rak gušterače ima, nažalost, tih i podmukao tijek. Gušterača je organ koji je smješten retroperitonealno, znači duboko u trbuhu. To znači da rak gušterače mora do određene razine narasti da bi zapravo dao simptome kao što su, na primjer, žutilo kože, bolovi u leđima, novonastala šećerna bolest, začepljenje dubokih vena nogu, ali u trenu kada rak gušterače da simptome, tada se, nažalost, radi o lokalno uznapredovaloj ili metastatskoj bolesti gdje imamo ovo loše preživljenje od samo 8 posto.

Ono što možemo napraviti je, nažalost, danas jedino modifikacija ovih rizičnih čimbenika koje sam navela i suradnja s vama medijima. Struka radi na dizanju svjesnosti i znanja o rizičnim čimbenicima za rak gušterače - zaključila je predsjednica Hrvatskoga gastroenterološkog društva.