Doug Evans, osnivač The Sprouting Company i autor knjige "The Sprout Book", na svom TikToku često dijeli korisne videozapise i savjete vezane uz zdrav način prehrane. Ovaj put podijelio je videozapis u kojem govori o štetnosti kave i njezinoj povezanosti s rakom.
– Postoji rizik kod ispijanja kave o kojem se ne govori često. Naime, kad pržimo zrna kave, taj proces odvija se na visokim temperaturama te se formira kancerogen koji zovemo – akrilamid. Naravno, količina kave koju ispijamo je ključna, i potrebno je još studija da bi se dokazala direktna povezanost, ali poznato je da se ovaj kancerogen formira prilikom procesa prženja zrnaca kave – govori Evans, dodajući kako se to povećava kod jedne vrste kave koja postaje sve popularnijom.
– Naime, instant-kava također je vrlo rizična. Ne želim vam reći da se trebate odmah u potpunosti ostaviti kave, kažem samo da pripazite, jer instant-kava je najgora kad je riječ o količini oslobođenoga kancerogena – upozorava.
Akrilamid
Akrilamid je tvar koja je u životinjskim studijama pokazala neurotoksičnost i kancerogenost. Prvi put je pronađen u hrani 2002. godine u Švedskoj, a nastaje u hrani kada se aminokiselina asparagin spaja sa šećerima na temperaturama većim od 120 °C, tzv. Maillardovom reakcijom.
Kava je jedan od glavnih izvora akrilamida u prehrani i često se konzumira u velikim količinama širom svijeta, uključujući Poljsku. Znanstvenici su analizirali 42 uzorka kave, uključujući prženu mljevenu kavu, instant-kavu i zamjene za kavu. Najviše akrilamida pronađeno je u zamjenama za kavu, zatim u instant-kavi, a najmanje u prženoj kavi. Nije bilo značajnih razlika u razini akrilamida između vrsta kave poput arabice i robuste.
Intenzivnija boja pržene kave bila je povezana s manjom količinom akrilamida, dok to nije bio slučaj kod instant-kave.
Drugo se istraživanje temeljilo na vrstama kave koje se prodaju u Turskoj te se procjenjivala izloženost akrilamidu. Analiziran je ukupno 41 uzorak kave: 22 instant-kave, sedam tradicionalnih turskih kava i 12 gotovih kava kupljenih u trgovinama i kafićima.
Rezultati su pokazali da instant-kava ima najviše akrilamida (16,5 – 79,5 ng/mL), gotova (napravljena) kava imala je od 5,9 do 38,8 ng/mL, dok je tradicionalna turska kava imala od 5,3 do 54,8 ng/mL, pri čemu je terebint kava, posebna vrsta turske kave, imala vrlo visoku razinu akrilamida.
Kava može smanjiti, ali i povećati rizik od raka
Jedna studija koju su proveli znanstvenici s Medicinskog centra Sveučilišta u Leidenu i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Pisi istražila je moguću povezanost konzumacije kave i rizika od razvoja raka, fokusirajući se na najčešće tipove raka i razdoblje od 2005. do 2020. godine.
Pozitivni učinci kave uglavnom se pripisuju polisfenolnim antioksidansima i protuupalnim tvarima u kavi, uključujući kofein, cafestol, kahweol i klorogenske kiseline. Te tvari mogu smanjiti oksidativni stres i upalne procese koji igraju ulogu u nastanku raka. Najjasnija korist je u slučaju raka jetre (hepatocelularnog karcinoma), gdje je konzumacija kave povezana s nižim rizikom.
Što se tiče ostalih organa – za rak jednjaka, gušterače, debelog crijeva, bubrega, mokraćnog mjehura, jajnika i prostate – podaci su proturječni ili statistički nevažni, pa se ne može donijeti jasan zaključak.
Primjerice, u sklopu jedne velike francuske studije pratili su više od 80.000 žena prosječne dobi oko 41 godinu gotovo devet godina. Cilj je bio istražiti postoji li veza između unosa akrilamida hranom i rizika od raka dojke. Unos akrilamida pratili su pomoću dnevnika prehrane i uspoređivali s bazom podataka o hrani.
Tijekom praćenja dijagnosticirano je više od tisuću novih slučajeva raka dojke, od čega su neki bili prije menopauze, a neki nakon. Studija je pokazala da žene koje unose više akrilamida imaju blago povećan rizik od raka dojke, posebno prije menopauze. Rizik je bio posebno izražen za rak dojke osjetljiv na estrogen. Kod žena nakon menopauze veza između akrilamida i raka dojke nije pronađena. Istraživači upozoravaju da je potrebno smanjiti količinu akrilamida u hrani kako bi se potencijalno smanjio rizik.
Akrilamidu smo najviše izloženi kroz nezdravu hranu
Ljudi se najviše izlažu akrilamidu putem hrane i duhanskog dima. Glavni prehrambeni izvori su pomfrit, čips, keksi, kruh, žitarice za doručak, crne masline, sok od šljiva i kava. Razina akrilamida u hrani jako varira ovisno o proizvođaču, načinu kuhanja, temperaturi i vremenu pripreme.
Smanjenje vremena pečenja, blanširanje krumpira prije prženja i sušenje nakon prženja može smanjiti količinu akrilamida u hrani. Pušači su izloženi akrilamidu tri do pet puta više nego nepušači, jer duhan sadrži znatno više te tvari. Drugi izvori izloženosti ljudi još uvijek se istražuju, a u radnim mjestima gdje se koristi akrilamid postoje regulacije za smanjenje kontakta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....