Ovaj broj mogao bi otkriti koliko vam je zdrav organizam: znanstvenici ga povezuju čak i s rizikom od smrti

Brzina kojom se otkucaji srca vraćaju u normalu nakon fizičke aktivnosti može otkriti iznenađujuće mnogo o našem zdravstvenom stanju.

Ako vam srce snažno lupa dok se penjete stubama ili ostajete bez daha dok trčite kako biste stigli na autobus, to može biti znak da niste u najboljoj fizičkoj kondiciji. No ono što se događa nakon što prestanete vježbati može biti jednako važno za razumijevanje načina na koji funkcionira vaše tijelo.

Upravo se na tome temelji test oporavka srčanog ritma, poznat pod engleskom kraticom HRR (heart rate recovery). Riječ je o razlici između broja otkucaja srca neposredno nakon fizičke aktivnosti, dok srce još ubrzano radi, i broja otkucaja otprilike minutu nakon završetka vježbanja, piše BBC.

Nieca Goldberg, kardiologinja s Medicinskog fakulteta Grossman Sveučilišta New York, objašnjava da je HRR dobar pokazatelj kardiovaskularnog zdravlja. Može pomoći u predviđanju povišenog krvnog tlaka i ozbiljnih srčanih događaja. No ovaj pokazatelj otkriva i mnogo više. Loš rezultat može biti rano upozorenje na skrivene zdravstvene probleme u drugim dijelovima tijela, a povezan je i s ukupnim rizikom od smrti.

Još 1999. godine znanstvenici iz klinike Cleveland u američkoj saveznoj državi Ohio objavili su rezultate istraživanja koji su privukli veliku pozornost. Ispitali su brzinu oporavka srčanog ritma kod 2400 odraslih osoba, a zatim su njihovo zdravstveno stanje pratili tijekom šest godina. Otkrili su da su osobe kod kojih se broj otkucaja srca nakon vježbanja sporije smanjivao imale približno četiri puta veću vjerojatnost smrti tijekom razdoblja istraživanja.

Slične rezultate poslije su dobili i drugi znanstveni timovi diljem svijeta. Brzina oporavka srčanog ritma pokazala se iznenađujuće snažnim pokazateljem rizika od smrti zbog bilo kojeg uzroka, čak i kod osoba koje nemaju očitih problema sa srcem. Kod mlađih i sredovječnih odraslih osoba taj je pokazatelj čak snažnije povezan s rizikom od smrti nego povišeni krvni tlak.

Dobra je vijest da se HRR može provjeriti jednostavnim testom, uz pomoć onoga što većina ljudi već ima kod kuće.

Kako izmjeriti brzinu oporavka srčanog ritma?

Prije početka novog programa vježbanja važno je posavjetovati se s liječnikom. Ako tijekom fizičke aktivnosti osjetite vrtoglavicu, bol ili stezanje u prsima ili nedostatak zraka koji nije razmjeran naporu, odmah prestanite vježbati. Osobe s postojećim srčanim bolestima ne bi smjele provoditi ovaj test bez liječničkog nadzora.

Za početak pripremite nešto na što ćete zapisivati rezultate i uređaj za mjerenje vremena. Većina mobilnih telefona ima štopericu, a ako posjedujete pametni sat ili drugi uređaj za praćenje fizičke aktivnosti, on će vam dodatno olakšati mjerenje.

Sljedeći je korak određivanje maksimalnog broja otkucaja srca. Ako imate pametni sat ili sličan uređaj, on vam može pomoći u procjeni te vrijednosti. Ako ga nemate, maksimalni broj otkucaja srca obično se okvirno izračunava tako da se od broja 220 oduzmu godine života. Primjerice, za osobu od 50 godina procijenjeni maksimalni puls iznosio bi oko 170 otkucaja u minuti.

Nakon toga slijedi fizička aktivnost. Vježbanje bi trebalo biti dovoljno intenzivno da se broj otkucaja srca poveća na između 70 i 85 posto procijenjenog maksimuma. Ovisno o fizičkoj spremnosti, to može biti trčanje, vožnja bicikla ili veslanje.

Odmah nakon prestanka vježbanja, dok je puls još visok, potrebno je izmjeriti broj otkucaja srca. Najjednostavnije je to učiniti pametnim satom ili uređajem za praćenje aktivnosti. Ako nemate takav uređaj, puls možete izmjeriti i ručno. Prstima pronađite puls na vratu i brojite otkucaje tijekom deset sekundi. Dobiveni broj pomnožite sa šest kako biste dobili približan broj otkucaja u minuti.

Zatim sjednite ili lezite i odmarajte se jednu minutu. Nakon isteka minute ponovno izmjerite puls. Od prvog rezultata oduzmite drugi i dobit ćete vrijednost HRR-a, odnosno broj otkucaja za koji se puls smanjio tijekom prve minute oporavka.

Nakon završetka fizičke aktivnosti poželjno je da se broj otkucaja srca što brže počne vraćati prema vrijednostima u mirovanju. Što se puls brže smanjuje, to je općenito bolji pokazatelj oporavka organizma. Dobrim rezultatom smatra se smanjenje pulsa za najmanje 18 otkucaja tijekom prve minute nakon prestanka vježbanja.

Ipak, vrijednosti se mogu razlikovati među pojedincima, a na njih utječu i čimbenici poput životne dobi. S druge strane, ako se puls tijekom prve minute smanji za manje od 12 otkucaja, to može upućivati na povećan rizik od određenih zdravstvenih problema u budućnosti. Pritom treba imati na umu da pojedinačan rezultat nije dijagnoza te da na brzinu oporavka pulsa utječu i način provođenja testa i uvjeti mjerenja.

Zašto je brzina oporavka pulsa toliko važna?

Znanstvenici smatraju da je povezanost između brzine oporavka srčanog ritma i rizika od smrti velikim dijelom povezana s funkcioniranjem živca koji se naziva vagus. Riječ je o jednom od najvažnijih živaca u ljudskom tijelu, koji povezuje mozak s brojnim unutarnjim organima, uključujući srce, jetru i crijeva. Vagus prenosi signale između mozga i ostatka tijela te sudjeluje u regulaciji odgovora organizma na stres i opuštanje.

Upravo taj sustav pomaže tijelu da prijeđe iz stanja pojačane pripravnosti, poznatog kao reakcija „bori se ili bježi”, u stanje odmora i probave.

– Imamo dva sustava koja djeluju na srce. Jedan je kočnica, a drugi papučica gasa – objašnjava Lindsay Bottoms, profesorica znanosti o vježbanju i zdravlju na britanskom Sveučilištu Hertfordshire.

Tijekom fizičke aktivnosti aktivira se svojevrsna papučica gasa, odnosno simpatički živčani sustav. Organizam tada ulazi u stanje pojačane aktivnosti. Srce počinje brže kucati, a krvne žile se šire kako bi se mišićima moglo dopremiti više kisika.

Kada prestanemo vježbati, tijelo mora ukloniti metaboličke nusprodukte nastale tijekom napora, među kojima su mliječna kiselina i druge otpadne tvari. Za taj je proces potreban kisik.

– Morate ukloniti te tvari iz mišića, zbog čega vam je i dalje potreban povećan protok krvi, a srce još neko vrijeme mora ubrzano raditi – objašnjava Bottoms.

Nakon što se organizam oporavi od napora, aktivira se svojevrsna kočnica, odnosno parasimpatički živčani sustav. Tijelo tada postupno prelazi u stanje odmora i probave, a broj otkucaja srca počinje se smanjivati.

Kako se fizička kondicija poboljšava, tijelo postaje sve učinkovitije u prebacivanju između stanja pojačane aktivnosti i opuštanja. Ta se sposobnost povezuje s višim vagalnim tonusom, odnosno boljim funkcioniranjem sustava koji regulira odgovor organizma na stres.

Viši vagalni tonus povezuje se s brojnim zdravstvenim prednostima. Istraživanja su pokazala povezanost s boljim mentalnim zdravljem, učinkovitijim kognitivnim funkcioniranjem, boljim funkcioniranjem imunosnog sustava i nižom razinom upalnih procesa u organizmu. Među tim je prednostima i manji rizik od smrti.

Zbog toga brzina kojom se puls smanjuje nakon vježbanja može pružiti informacije ne samo o stanju srca, nego i o načinu na koji živčani sustav regulira rad cijelog organizma.

Može li se rezultat poboljšati?

Ako ste zabrinuti zbog sporog oporavka pulsa nakon vježbanja, kardiologinja Nieca Goldberg preporučuje pregled kod liječnika koji može provesti sveobuhvatnu procjenu kardiovaskularnog rizika.

Dobra je vijest da lošiji rezultat ne mora biti trajan. Istraživanja su pokazala da se brzina oporavka srčanog ritma može poboljšati redovitom fizičkom aktivnošću. Poboljšanje tog pokazatelja povezano je i sa smanjenjem rizika od smrti prema vrijednostima koje se smatraju normalnima.

I Lindsay Bottoms i Nieca Goldberg preporučuju redovite aerobne aktivnosti kako bi se održalo zdravlje srca i krvnih žila.

– Ako želite poboljšati brzinu oporavka srčanog ritma, pokušajte hodati umjerenim tempom, voziti bicikl ili, ako možete, lagano trčati, trčati ili plivati – savjetuje Goldberg. Dobar izbor može biti čak i ples.

Redovita fizička aktivnost tako ne pomaže samo u poboljšanju kondicije, nego može pridonijeti i učinkovitijem oporavku organizma nakon napora. A kada se brzina oporavka vašeg pulsa poboljša, doista ćete imati razloga za ples, piše BBC.

(Napomena BBC-a: Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti liječnički savjet. Osobe sa srčanim bolestima ili drugim zdravstvenim tegobama trebaju se posavjetovati s liječnikom prije provođenja testa ili započinjanja intenzivnije fizičke aktivnosti)