Bakterije iz naših WC-a, virusi koji uzrokuju herpes i gljivice koje izazivaju kandidu mogu se "množiti" na našim četkicama za zube. Naša četkica za zube zapravo je mali ubojiti ekosustav, jer među plastičnim vlaknima bujaju milijuni mikroorganizama.
Trenutno se na vašoj četkici može nalaziti između milijun i dvanaest milijuna bakterija i gljivica različitih vrsta, uz bezbroj virusa. Oni stvaraju biološke filmove na površini četkice ili se uvlače u oštećene i ispucale dlačice. Svakodnevni dotok vode, sline, stanica kože i ostataka hrane daje im sve što im treba za preživljavanje. Povremeno im se pridruže i novi mikroorganizmi koji dospiju s isparavanjima iz obližnjeg WC-a ili kroz otvoreni prozor. Dvaput dnevno ovu zanimljivu mješavinu stavljamo u usta i dobro promiješamo, pa trebamo li biti zabrinuti zbog čistoće vlastite četkice?
Odakle dolaze mikrobi?
„Mikrobi na četkicama za zube uglavnom potječu iz tri izvora“, kaže Marc-Kevin Zinn, mikrobiolog sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Rhine-Waal u Njemačkoj, koji proučava mikrobnu kontaminaciju četkica. To su – korisnikova usna šupljina, njegova koža i okolina u kojoj se četkica nalazi.
Čak i prije prve upotrebe, četkice mogu sadržavati mikrobe. Istraživanje provedeno u Brazilu na 40 novih četkica različitih proizvođača pokazalo je da je polovica njih već bila kontaminirana raznim bakterijama.
Srećom, većina mikroba koji se nalaze na korištenim četkicama bezopasna je – potječu iz naših usta i dio su normalne oralne flore. Među njima su vrste poput Rothia dentocariosa, Streptococcus mitis i Actinomyces, koje nam ne štete, a neke čak mogu pomoći u zaštiti od karijesa.
No među njima se skrivaju i nepoželjni "putnici".
Štetne bakterije
„Najvažnije su vrste Streptococcus i Staphylococcus, koje uzrokuju karijes“, objašnjava Vinicius Pedrazzi, profesor dentalne medicine na Sveučilištu u São Paulu. Druge bakterije mogu izazvati upalu desni i parodontozu.
Na četkicama su pronađene i bakterije te gljivice koje uopće ne bi trebale biti tamo – poput Escherichia coli, Pseudomonas aeruginosa i Enterobacteria, koje obično uzrokuju trovanje hranom i crijevne infekcije. Istraživanja su otkrila i patogene poput Klebsiella pneumoniae, čestog uzročnika bolničkih infekcija, te gljivice Candida, koja izaziva kandidijazu.
Ti mikrobi dolaze iz vode kojom ispiramo četkice, s naših ruku i iz zraka u kupaonici. A kupaonice su, podsjetimo, topla i vlažna mjesta prepuna sitnih kapljica koje mogu nositi bakterije i viruse kroz zrak, piše BBC.
„Toaletni oblak“
Svaki put kada pustimo vodu u WC-u, u zrak se podigne oblak sitnih kapljica vode i čestica izmetnih tvari, koji se mogu proširiti i do metar i pol u visinu. U njima se mogu nalaziti bakterije i virusi poput onih koji uzrokuju gripu, Covid-19 ili norovirus.
Ako se vaša četkica nalazi blizu školjke, postoji mogućnost da se te čestice talože upravo na njene dlačice. Iako je veća opasnost udisanja mikroba tijekom samog ispiranja, stručnjaci savjetuju – spustite dasku prije nego što povučete vodu.
U zajedničkim kupaonicama rizik je veći – jedno istraživanje pokazalo je da je 60% studentskih četkica u zajedničkim kupaonicama bilo kontaminirano bakterijama iz fecesa.
No znanstvenica Erica Hartmann sa Sveučilišta Northwestern u SAD-u smatra da „toaletni oblak“ nije toliko zabrinjavajuć. Njezino istraživanje pokazalo je da mnoge crijevne bakterije ne prežive dugo na zraku, pa je vjerojatnost zaraze mala. „Ne vjerujem da većina ljudi obolijeva zbog svoje četkice“, kaže ona.
Koliki je rizik?
Većina stručnjaka slaže se da je rizik mali, osim za osobe oslabljenog imuniteta. Ipak, neka istraživanja otkrivaju da bakterije s četkica mogu nositi gene otporne na antibiotike, što može otežati liječenje infekcija.
Četkice s antimikrobnim premazima, koje se prodaju kao „čišće“, pokazale su se neučinkovitima, a ponekad mogu čak povećati broj otpornih bakterija.
Najjednostavnije rješenje je – ostaviti četkicu da se osuši na zraku, u uspravnom položaju. Sušenje ubija mnoge viruse i bakterije. Streptococcus mutans, bakterija povezana s karijesom, preživljava do osam sati, ali nakon 12 sati počinje odumirati.
Američka stomatološka udruga također savjetuje da se četkice ne prekrivaju zaštitnim kapicama ni ne spremaju u zatvorene kutije, jer to potiče rast mikroba, prenosi BBC.
Kako očistiti četkicu
Postoje mnoge metode sterilizacije četkica – od UV svjetla, mikrovalne pećnice, pa čak i perilice posuđa. No najjednostavnije rješenje je – voda. Ispiranje četkice nakon svake uporabe ispere dio bakterija, iako ne sve.
Učinkovit način dezinfekcije je i uranjanje glave četkice u antiseptičku tekućinu za ispiranje usta 5 do 10 minuta, posebno ako sadrži 0,12% klorheksidina ili 0,05% cetilpiridin-klorida.
Preporučuje se mijenjati četkicu svaka tri mjeseca, jer istrošene dlačice zadržavaju više vlage i bakterija. Istraživanja pokazuju da broj mikroba na četkici doseže vrhunac nakon otprilike 12 tjedana upotrebe.
Pogled u budućnost: probiotici na četkici
Neki znanstvenici rade na probiotičkim pastama za zube koje potiču rast „dobrih“ bakterija u ustima, poput Streptococcus salivarius i Limosilactobacillus reuteri, koje mogu spriječiti karijes i upale.
„Koncepti poput probiotičkih premaza ili bioaktivnih vlakana mogli bi u budućnosti pretvoriti četkice u alate koji štite zdravlje, a ne prijetnju“, kaže Zinn. No, dodaje, potrebno je još mnogo istraživanja.
U međuvremenu, možda je dovoljno – pomaknuti četkicu malo dalje od WC-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....