Samopregled vulve je jednostavan način da žena upozna izgled i stanje svoje vulve, odnosno vanjskog spolovila, kako bi na vrijeme primijetila bilo kakve promjene. Njegova svrha nije zamjena za ginekološki pregled, nego dopuna brizi o vlastitom zdravlju. Redovitim samopregledom lakše se uoče promjene koje bi inače mogle proći nezapaženo.
Samopregled se radi u mirnom okruženju, najbolje kada nema menstruacije. Potrebno je dobro svjetlo i malo ogledalo. U udobnom položaju, primjerice ležeći ili sjedeći, ogledalom se promatra cijelo područje vulve. Gleda se koža velikih i malih usana, područje klitorisa i otvor rodnice. Važno je obratiti pažnju na boju kože, eventualne ranice, kvržice, izrasline, promjene u pigmentaciji, oticanje ili iscjedak. Osim gledanja, preporučuje se i nježno opipati područje prstima kako bi se uočile tvrđe ili bolne promjene koje se možda ne vide. Ako se primijeti bol, svrbež, peckanje ili bilo kakva promjena koja ne prolazi, potrebno je javiti se ginekologu.
Samopregled se radi zato što pomaže u ranom otkrivanju mogućih problema, poput infekcija, kožnih bolesti ili, rjeđe, zloćudnih promjena. Što se ranije uoči neka neuobičajena promjena, to je liječenje jednostavnije i uspješnije.
Preporučuje se raditi samopregled otprilike jednom mjesečno, kako bi se stekao osjećaj što je normalno za vlastito tijelo. Nije potrebno pretjerivati, ali je važno biti redovit i obratiti se liječniku ako se primijeti nešto neuobičajeno ili zabrinjavajuće.
Samopregled može otkriti herpes, HPV i kvržice
Samopregledom vulve mogu se uočiti različite bolesti i stanja, osobito ona koja u početku ne uzrokuju jake simptome. Najčešće se mogu primijetiti infekcije, kožne bolesti, spolno prenosive bolesti te rjeđe i zloćudne promjene. Iako samopregled ne služi za postavljanje dijagnoze, on može biti prvi znak da je potreban pregled kod ginekologa.
Zahvaljujući samopregledu mogu se rano uočiti gljivične i bakterijske infekcije. One se često očituju crvenilom, oticanjem, pojačanim iscjetkom, neugodnim mirisom ili svrbežom i peckanjem. Kod gljivičnih infekcija koža može biti izrazito crvena i nadražena, dok bakterijske infekcije često prate sivkast ili žućkast iscjedak i neugodan miris.
Mogu se primijetiti i spolno prenosive bolesti. Na primjer, genitalne bradavice uzrokovane HPV-om izgledaju kao sitne, mekane izrasline ili kvržice na koži. Kod genitalnog herpesa mogu se pojaviti mali bolni mjehurići ili ranice koje pucaju i zacjeljuju, ali se često ponavljaju. Sifilis u početku može uzrokovati bezbolnu ranicu koja lako prođe nezapaženo ako se ne gleda redovito.
Samopregled je koristan i za otkrivanje kožnih bolesti poput lihen skleroze ili dermatitisa. Na ove bolesti može upućivati promjena boje kože, pojava bijelih mrlja, stanjivanje kože, pucanje kože ili dugotrajan svrbež bez jasnog uzroka. Takva stanja često zahtijevaju liječenje kako bi se spriječile komplikacije.
Iako je rijedak, rak vulve također se može ranije primijetiti samopregledom. Na njega mogu upućivati ranica koja ne zacjeljuje, kvržica koja raste, promjena boje kože, zadebljanje, krvarenje koje nije povezano s menstruacijom ili stalna bol i svrbež na jednom mjestu. Upravo zbog toga je važno obratiti pažnju na promjene koje traju dulje od dva do tri tjedna.
Posebnu pažnju treba obratiti na nove izrasline, promjene u boji ili obliku kože, ranice koje ne prolaze, bol na dodir, neuobičajen svrbež, oticanje ili iscjedak drugačiji nego inače. Ako se primijeti bilo što što izgleda ili se osjeća drugačije nego prije, najbolje je javiti se ginekologu, čak i ako promjena ne uzrokuje jaku bol. Redovitim samopregledom lakše je uočiti razliku između onoga što je normalno i onoga što zahtijeva liječnički pregled.
Kvržice mogu biti ciste ili začepljene žlijezde
Samopregledom vulve mogu se napipati ili vidjeti različite kvržice, a one ne moraju uvijek značiti nešto ozbiljno. Ipak, važno je znati koje se mogu pojaviti i na što mogu upućivati, osobito ako su nove, rastu ili ne prolaze.
Jedna od čestih kvržica je začepljena žlijezda ili lojnica. Takve kvržice su obično male, glatke, pomične pod prstima i najčešće bezbolne. Nastaju zbog nakupljanja sebuma ili znoja i uglavnom nisu opasne. Ponekad se same povuku, a ponekad se mogu upaliti i postati bolne, crvene i tople, što može dovesti do apscesa koji zahtijeva liječenje.
Bartholinova cista je kvržica koja se pojavljuje s jedne strane ulaza u rodnicu. U početku je često bezbolna i mekana, ali ako se inficira može brzo narasti, postati vrlo bolna i otežavati hodanje ili sjedenje. Neliječena infekcija može dovesti do jakog upalnog procesa i potrebe za kirurškom intervencijom.
Genitalne bradavice, uzrokovane HPV-om, mogu se pojaviti kao sitne ili veće kvržice nepravilne površine, ponekad nalik cvjetači. Mogu biti pojedinačne ili u skupinama i najčešće nisu bolne, ali se mogu širiti. Iako same po sebi nisu opasne, prisutnost HPV-a povećava rizik za razvoj drugih promjena, zbog čega je važno javiti se ginekologu.
Upalne kvržice ili čirevi mogu nastati zbog bakterijske infekcije ili urasle dlake, osobito nakon depilacije. Takve kvržice su često bolne, crvene i mogu sadržavati gnoj. Ako se ne liječe, mogu se pogoršati i proširiti infekciju na okolno tkivo.
Tvrđe, nepomične kvržice koje postupno rastu, osobito ako su praćene ranicom koja ne zacjeljuje, promjenom boje kože, krvarenjem ili stalnim svrbežom, mogu upućivati na ozbiljnije stanje poput raka vulve. Takve promjene su rijetke, ali su razlog za hitan pregled jer rano otkrivanje značajno poboljšava ishod liječenja.
Važno je obratiti pažnju na to koliko dugo kvržica traje, mijenja li veličinu, je li bolna i izgleda li drugačije od ostalih promjena koje si ranije primijetila. Svaka kvržica koja ne prolazi kroz dva do tri tjedna, raste ili uzrokuje bol i nelagodu trebala bi se provjeriti kod ginekologa, čak i ako se čini bezazlenom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....