Ovaj tihi ubojica u našem tijelu je bez simptoma, a ubija u sekundi. Ne boli, ne upozorava i ne daje jasne znakove...

Aneurizme su jedno od najopasnijih, ali i najpodmuklijih stanja u medicini. Riječ je o proširenju krvne žile koje nastaje kada njezin zid oslabi i počne se izbočavati poput balona. Najčešće se javljaju na dva mjesta: u trbušnoj aorti, najvećoj krvnoj žili u tijelu, te u mozgu, gdje i najmanje pucanje može imati dramatične posljedice. Obje vrste aneurizmi dijele isti problem, razvijaju se tiho, bez simptoma, i često se otkriju tek kada postanu opasne po život.

Razvija se neprimjetno

Aneurizma trbušne aorte posebno je opasna jer se najčešće razvija potpuno neprimjetno. Zid aorte s vremenom slabi, a krvni tlak ga širi sve dok ne dođe do opasnog proširenja.

Prema podacima vodećih svjetskih klinika poput Mayo Clinic i Cleveland Clinic, najveća prijetnja je pucanje aneurizme, koje uzrokuje masivno unutarnje krvarenje i u velikom broju slučajeva završava smrću. Simptomi se rijetko javljaju, a kada se pojave, obično su to bol u trbuhu ili leđima te osjećaj pulsiranja oko pupka. No ti znakovi najčešće nastupaju tek kada je aneurizma već velika i blizu pucanja.

Aneurizma mozga predstavlja još osjetljiviji problem. Smještena u najvažnijem organu, često ne daje nikakve simptome sve dok ne pukne.

Kada dođe do pucanja, posljedice su nagle i dramatične: iznenadna, najjača glavobolja u životu, mučnina, ukočen vrat, gubitak svijesti i neurološki ispadi. Stručnjaci s Johns Hopkins Medicine ističu da je rupturirana aneurizma mozga najčešći uzrok subarahnoidalnog krvarenja, vrste moždanog udara koji zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Iako mnoge aneurizme mozga nikada ne puknu, one koje to učine ostavljaju vrlo malo vremena za reakciju.

Slični faktori rizika

Zanimljivo je da obje vrste aneurizmi dijele slične faktore rizika. Pušenje je daleko najopasniji, jer izravno oštećuje zidove krvnih žila i ubrzava njihovo slabljenje. Visok krvni tlak, povišen kolesterol, ateroskleroza i starija životna dob dodatno povećavaju rizik. Muškarci su skloniji aneurizmi trbušne aorte, dok žene nešto češće razvijaju aneurizme mozga. Porodična povijest igra veliku ulogu u oba slučaja, osobe koje imaju bliskog člana obitelji s aneurizmom imaju značajno veći rizik i često se preporučuju preventivni pregledi.

Ultrazvuk spašava život

Dijagnostika je danas jednostavnija nego ikad. Aneurizma trbušne aorte može se otkriti običnim ultrazvukom, što britanski NHS preporučuje svim muškarcima starijim od 65 godina. Aneurizme mozga otkrivaju se magnetskom rezonancom ili CT angiografijom, koje mogu uočiti i vrlo male promjene na krvnim žilama. Upravo zato se sve više govori o važnosti preventivnih pregleda, posebno kod osoba s rizičnim faktorima.

Liječenje ovisi o veličini i lokaciji aneurizme. Manje aneurizme obično se samo prate, uz strogu kontrolu krvnog tlaka, prestanak pušenja i regulaciju kolesterola. Veće aneurizme zahtijevaju operativni zahvat.

Kod trbušne aorte to može biti klasična operacija ili endovaskularni zahvat u kojem se postavlja stent-graft. Kod aneurizmi mozga koriste se dvije metode: “kliping”, gdje se aneurizma mehanički zatvara, i “coiling”, endovaskularna tehnika kojom se spirala postavlja unutar aneurizme kako bi se spriječilo krvarenje.

Raste broj oboljelih

Iako se o aneurizmama ne govori često, broj oboljelih raste, posebno u starijoj populaciji. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o stanju koje ne boli, ne upozorava i ne daje jasne znakove, sve dok ne postane opasno po život. Upravo zato je poznavanje rizika, redovito praćenje zdravlja i pravovremeno testiranje najbolja zaštita.

Aneurizme su tihi neprijatelji, ali uz modernu dijagnostiku i svijest o faktorima rizika, mnogi životi mogu biti spašeni.