Srčane i krvožilne bolesti postaju sve češći zdravstveni problem, ne samo među starijom populacijom, već i kod mlađih ljudi. Užurbani način života, nepravilna prehrana, stres, nedostatak tjelesne aktivnosti i loše navike poput pušenja doprinose rastućem broju dijagnoza povezanih s kardiovaskularnim sustavom. Unatoč napretku medicine, ove bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u mnogim zemljama, što ukazuje na hitnu potrebu za većom prevencijom, edukacijom i brigom o zdravlju srca.
Dr. Darius Farzad, kardiolog u Jefferson Healthu, otkrio je da je bol u prsima najčešća pritužba s kojom se susreće u bolnicama. Tijekom intervjua u podcastu Living Well savjetovao je svima koji imaju bol u prsima, bez obzira koliko se činila beznačajnom, da o tome obavijeste zdravstvenog djelatnika, prenosi Daily Express.
Također je napomenuo da mnogi pojedinci kojima se kasnije dijagnosticiraju srčani problemi često bol u prsima odbacuju kao žgaravicu i pokušavaju je "izdržati" nekoliko dana. Dr. Farzad upozorio je da se ne oslanjaju na Google za dijagnozu simptoma, navodeći da online informacije nisu uvijek pouzdane. Umjesto toga, pozvao je one koji imaju nove simptome da se posavjetuju s liječnikom. "Stvar s nekim oblicima srčanih bolesti je u tome što se mogu manifestirati na mnogo različitih načina", rekao je liječnik.
Tjelovježba, prestanak pušenja...
Dodao je da srčane bolesti mogu biti sistemske, utječući na različite organske sustave povezane s centralnom srčanom dijagnozom. Ako ste iskusili bilo koji oblik srčane bolesti, imali srčani udar, patili od kongestivnog zatajenja srca ili aritmije ili imate standardne faktore rizika poput visokog krvnog tlaka, povišene razine kolesterola, dijabetesa ili imate povijest pušenja, dr. Farzad je preporučio posjet kardiologu.
Ako želite poboljšati zdravlje srca i smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti, dr. Farzad je naglasio važnost redovite tjelovježbe i prestanka pušenja. Ostavljanje cigareta moglo bi biti najvažnija i najveća stvar za zaštitu vašeg zdravlja. Osim toga, izbjegavanje pržene hrane, slatkiša, prerađenih proizvoda i praznih ugljikohidrata također može pomoći.
Umjesto toga birajte prehranu bogatu voćem, povrćem, orašastim plodovima i nemasnim mesom. "Moramo biti stvarno realni u vezi s tim stvarima kada razgovaramo s pacijentima i pronaći ravnotežu koja će im odgovarati i biti praktična", zaključio je dr. Farzad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....