Nova klinička istraživanja sve jasnije pokazuju da jedna obična kapsula probiotika dnevno može napraviti razliku u životu ljudi koji se bore s depresijom i anksioznošću – ne tako da "izbriše" bolest, nego da je učini podnošljivijom. Ideja da crijeva i mozak komuniciraju kroz tzv. os crijevo – mozak više nije egzotična teorija, nego ozbiljan znanstveni koncept: trilijuni bakterija koje žive u našem probavnom sustavu utječu na razinu upale u tijelu, na stresne hormone, pa čak i na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina. Sve to, pokazuje se, ima vrlo opipljive posljedice na raspoloženje, emocionalnu otpornost i sklonost tjeskobi.
NOVA ISPITIVANJA
U tekstu "One Daily Probiotic Could Help Depression and Anxiety" magazin Newsweek opisuje nova klinička ispitivanja koja su probiotičke dodatke prehrani "ubacila" uz standardnu psihijatrijsku terapiju kako bi se testiralo mogu li poboljšati ishode liječenja. U pilot‑studiji objavljenoj u Journal of the American Geriatrics Society, stariji pacijenti koji su već uzimali antidepresive dobili su ili dnevni probiotik ili placebo, a istraživači su ih pratili kroz razdoblje od 24 tjedna. Rezultat nije bio spektakularno "izlječenje", ali jest ono što se u medicini voli nazvati "modest but meaningful": skupina koja je dobivala probiotik bilježila je primjetno smanjenje simptoma depresije i anksioznosti u odnosu na placebo. Za nekoga tko živi s kroničnom depresijom, taj pomak na skali može značiti razliku između dana u kojem jedva ustaje iz kreveta i dana u kojem može obaviti osnovne obaveze.
Još jedno istraživanje, provedeno u Nizozemskoj i objavljeno u The British Journal of Psychiatry, išlo je korak dalje. Ovaj put su uključeni odrasli s blagom do umjerenom depresijom i anksioznošću, bez nužno teških psihijatrijskih dijagnoza, ali s realnim smetnjama u svakodnevnom funkcioniranju. Sudionici su dobivali višesojni probiotički pripravak ili placebo, a nakon nekoliko tjedana pokazalo se da su oni na probiotiku imali statistički značajno smanjenje simptoma u odnosu na kontrolnu skupinu. Usto, probiotici su se pokazali vrlo sigurnima, s minimalnim nuspojavama, što je važno kad razmišljamo o njihovu širem korištenju.
Takvi rezultati nadovezuju se na niz drugih studija koje idu u istom smjeru. U jednom istraživanju na mladim zdravim odraslim osobama, objavljenom u časopisu posvećenom mentalnom zdravlju, ispitanici su mjesec dana uzimali probiotike s rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium. U usporedbi s placebo skupinom, oni na probiotiku prijavili su manji intenzitet negativnih osjećaja: manje stresa, manje anksioznosti, manje umora i manje depresivnog raspoloženja. U drugom radu, koji prenose medicinski portali, dodavanje probiotika pacijentima s velikom depresivnom epizodom – osobito onima koji slabo reagiraju na antidepresive – dovelo je do mjerljivog poboljšanja rezultata na ljestvicama depresije i anksioznosti u odnosu na placebo.
IRITABILNO CRIJEVO
Posebno je zanimljiva skupina ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS), kod kojih se probavne tegobe i depresivno‑anksiozni simptomi često javljaju zajedno. Studije pokazuju da mliječni napitak s određenim probiotičkim sojevima može povisiti razinu serotonina i poboljšati subjektivno raspoloženje kod IBS pacijenata koji već pokazuju znakove subkliničke depresije. To dodatno potvrđuje da se u crijevima ne odvija samo probava, nego i dio biokemije našeg emocionalnog života.
Zašto bakterije u crijevima uopće imaju takav utjecaj na mozak? Znanstvenici nude nekoliko objašnjenja. Jedno je da određeni sojevi bakterija potiču stvaranje neurotransmitera i signalnih molekula koje preko živčanih i hormonalnih puteva utječu na moždane centre za raspoloženje. Drugo je da zdraviji mikrobiom znači manje kronične upale – a kronična upala se sve češće povezuje s nastankom i održavanjem depresije. Treće objašnjenje ide prema stresu: probiotici mogu modulirati način na koji organizam reagira na stresne podražaje, recimo smanjenjem razine kortizola, pa se subjektivni doživljaj tjeskobe ublažava. U praksi, probiotici ne djeluju kao jaki, brzi antidepresiv, nego kao blagi, dugoročni regulator emocionalnog tonusa – nešto poput podešavanja pozadinske razine buke u sustavu.
Što sve to znači za ljude koji se bore s depresijom i anksioznošću i za zdravstvene sustave koji traže pristupačne, održive intervencije? Prvo, medicinski stručnjaci vrlo jasno naglašavaju da probiotici ne smiju i ne mogu zamijeniti propisanu psihijatrijsku terapiju. Antidepresivi, anksiolitici, psihoterapija, krizne intervencije – sve je to i dalje nužno, pogotovo kod težih stanja. Probiotici se zasad pokazuju korisnima kao dodatak, kao "druga linija" obrane: nešto što se može uključiti uz postojeće lijekove, uz savjet liječnika, i što nekim pacijentima donosi osjetno olakšanje.
PRISTUPAČAN DODATAK
Drugo, učinci su realistični, ne magični. Kada znanstvenici u svojim radovima pišu da su učinci "modest but meaningful (skromni, ali učinkoviti)", time zapravo pošteno komuniciraju očekivanja: probiotik neće pretvoriti tešku depresiju u euforiju, ali može pomaknuti ljestvicu simptoma za nekoliko bodova prema boljem, smanjiti intenzitet tjeskobe, učiniti da dan bude malo podnošljiviji. Za ljude koji se bore s kroničnim smetnjama, to nije mala stvar.
Treće, nova generacija istraživanja o probiotiku i mentalnom zdravlju pokazuje nešto važno: da je naše tijelo jedan sustav, da crijeva i mozak nisu odvojeni svjetovi, i da ponekad vrlo jednostavne intervencije – poput poboljšanja crijevne flore – mogu imati posljedice puno dalje od probavnog sustava. U eri sve većeg interesa za integrativnu, holističku medicinu, probiotici se polako pozicioniraju kao ozbiljan, znanstveno utemeljen alat koji može pomoći barem dijelu ljudi u borbi s depresijom i anksioznošću. Ne kao čarobna kapsula, nego kao mali, pristupačni dodatak koji, u kombinaciji s ostalim oblicima terapije, može učiniti da dan izgleda malo svjetlije.
Ako se odlučite na uzimanje probiotika, javite se svom liječniku ili iskusnom farmaceutu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....