"Kao kardiolog koji više od 20 godina liječi pacijente s infarktom, često sam viđao kako navike u prehrani stečene u djetinjstvu postavljaju temelje za kronične bolesti u odraslom dobu.
Moja supruga i ja imamo tri kćeri koje su sada u srednjoj školi. Znam koliko je teško tijekom ranih godina preživjeti vrijeme večere. Sjećam se kako smo kupovali pileće medaljone u obliku dinosaura, čips i sve ono što je bilo brzo, lako i primamljivo. To je faza kroz koju svi prolazimo, ali znam i kakvu štetu takva hrana može izazvati.
Želim da kćeri žive dug i zdrav život, pa smo sada mnogo svjesniji toga što stavljamo na stol", napisao je kardiolog Sanjay Bhojraj za CNBC, prenosi Nova.rs.
Evo pet toksičnih namirnica koje ne dajem svojoj djeci — i čime ih zamjenjujemo:
1. Kokice iz mikrovalne
Da, brzo su gotove. Ali mnogi industrijski brendovi sadrže kemikalije koje me zabrinjavaju, posebno kao kardiologa. Vrećice često sadrže PFAS supstance – tzv. vječite kemikalije koje su povezane s problemima imuniteta i urođenim manama. A umjetna "maslac" aroma može sadržavati spojeve opasne za pluća.
Što jedemo umjesto toga? Pravimo kokice kod kuće u aparatu za kokice i prelivamo ih pravim otopljenim maslacem ili maslinovim uljem.
2. Voćni jogurti
Jogurti s okusima, posebno oni namijenjeni djeci, izgledaju zdravo zbog reklamiranog sadržaja proteina. Ali kada pogledate deklaraciju, vidjet ćete da su puni šećera i umjetnih boja. Porcije su često male, pa djeca pojedu i po dvije-tri, umnožavajući unos šećera.
Što jedemo umjesto toga? Služi se običan grčki jogurt s malo lokalnog meda i svježim bobičastim voćem. Ukusno je, a daleko zdravije.
3. Prerađeno meso
Salame, hrenovke – klasičan sadržaj dječjih užina. Međutim, ova hrana je puna natrija, konzervansa i nitrata koji povećavaju rizik od srčanih bolesti i raka.
Kao kardiolog, užasavam se onoga što te supstance mogu napraviti na ćelijskom nivou. Omogućavaju nakupljanje kolesterola i omogućavaju oštećenje endotela, sloja koji oblaže krvne žile.
Što jedemo umjesto toga? Biramo nemasne i neprerađene izvore proteina kao što su pečena piletina ili govedina iz slobodnog uzgoja. Također jedemo dosta biljnih proteina: leću, slanutak, kvinoju.
4. Slatke žitarice i zaslađeni napici
Kao dijete, bio sam onaj "sretnik" koji je uvek imao slatke žitarice u kuhinji. Danas bih ih sve bacio – zajedno s gaziranim sokovima.
Prema dr. Robertu Lustigu, stručnjaku za metabolizam, prosječno dijete ujutro unese više šećera nego što njegovo tijelo može obraditi za tri dana. Posljedica? Pad šećera u krvi i umor već na prvom školskom satu.
Što jedemo umjesto toga? Naše kćeri za doručak jedu voće, jaja s povrćem ili smoothie sa zdravim mastima i vlaknima. Piju filtriranu vodu s prirodnim aromama voća. Sokovi i gazirani napici su rijetka poslastica.
5. Pržena hrana
Brza hrana nije samo u tome što je hrana pržena, već i što se koriste industrijska ulja koja se zagrijavaju više puta, proizvodeći akrilamide i AGE spojeve koji potiču upale u tijelu.
Još gore – takva hrana navikava djecu da žude za "hrskavim" ukusom.
Što jedemo umjesto toga: Obožavamo hrskavu hranu — samo je pripremamo drugačije. Koristimo fritezu na zrak da pravimo pečeno povrće, batat pomfrit i povrtne čipsove. Hrskavo, a zdravo!
Ne morate jesti savršeno sve vrijeme. I naravno, prije bilo kakvih većih promjena u prehrani djeteta, posavjetujte se s pedijatrom.
Poanta je u tome da svakodnevno pravite sve pametnije izbore. Obratite pažnju na skrivena industrijska ulja u namirnicama. Poboljšajte doručak zdravim mastima, proteinima i složenim ugljikohidratima. Uključite djecu u pripremu hrane.
I najvažnije — budite primjer. Djeca vas promatraju, i ono što vide da radite ima veći utjecaj od onoga što im govorite, piše dr. Bhojraj za CNBC, prenosi Nova.rs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....