Poznati lijek za dijabetes može produljiti život: žene koje ga uzimaju imaju značajno veću šansu doživjeti 90 godina

Lijek metformin ne samo da pomaže u učinkovitom upravljanju dijabetesom tipa 2, nego bi starijim ženama mogao povećati šanse da dožive duboku starost – čak 90 godina, pokazuje istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu Journal of Gerontology: Medical Sciences. Znanstvenici smatraju da je razlog u njegovim potencijalnim učincima na procese starenja.

Istraživači iz SAD-a i Njemačke analizirali su podatke iz dugogodišnje američke studije koja je pratila žene u postmenopauzi. Uključeno je ukupno 438 ispitanica – polovina je uzimala metformin za liječenje dijabetesa, a druga polovina drugi lijek iz skupine sulfonilureja, piše Science Alert.

Unatoč određenim ograničenjima studije, pokazalo se da su žene koje su uzimale metformin imale 30 posto manji rizik od smrti prije 90. godine u usporedbi s onima koje su uzimale sulfonilureju.

"Pokazalo se da metformin djeluje na više putova starenja te se stoga smatra lijekom koji bi mogao produljiti ljudski životni vijek", navode autori rada.

"Utvrdili smo da je započinjanje terapije metforminom povezano s većom vjerojatnošću iznimne dugovječnosti u odnosu na sulfonilureju kod žena s dijabetesom tipa 2."

Metformin je u uporabi desetljećima i smatra se geroterapeutikom – lijekom koji može usporiti različite procese biološkog starenja. Istraživanja su pokazala da može ograničiti oštećenje DNK te potaknuti aktivnost gena povezanih s dugim životom.

U ovoj studiji dob od 90 godina uzeta je kao prag "iznimne" dugovječnosti.

Ranija istraživanja sugeriraju da metformin može usporiti propadanje mozga povezano sa starenjem te čak smanjiti rizik od dugotrajnog COVID-a. Ipak, znanstvenici još nemaju čvrst dokaz da lijek doista produljuje životni vijek, osobito kod ljudi – što je bio jedan od razloga za provedbu ovog istraživanja.

Studija ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu kao randomizirano kontrolirano ispitivanje (RCT) jer ispitanice nisu nasumično raspoređene na terapije, nego su slijedile preporuke liječnika. Također, nije postojala placebo skupina, a broj ispitanica nije bio velik.

S druge strane, jedno od ključnih prednosti istraživanja jest dugo razdoblje praćenja – u prosjeku 14 do 15 godina – što je znatno dulje nego u tipičnim RCT-ovima. Takvo praćenje omogućuje bolji uvid u dugoročni utjecaj terapije na životni vijek.

"Ključna je prednost naše analize dug period praćenja nakon započinjanja terapije, koji obuhvaća razdoblje od srednje životne dobi do 90. godine i starije, što nije izvedivo u standardnim randomiziranim ispitivanjima", navode autori.

Znanstvenici predlažu da bi buduća randomizirana ispitivanja mogla detaljnije istražiti ove rezultate. U međuvremenu, kako globalna populacija sve više stari, istraživanja nastoje pronaći načine kako očuvati zdravlje u starijoj dobi i usporiti biološko starenje.

"Hipoteza gerontološke znanosti polazi od toga da je biološko starenje promjenjivo te da njegovo usporavanje može odgoditi ili spriječiti nastanak više bolesti povezanih sa starenjem i invaliditeta", zaključuju autori.

"Jedan od ključnih ciljeva gerontologije jest identificirati nove terapijske i preventivne intervencije koje usporavaju biološko starenje."