Na društvenim mrežama, posebno na Instagramu, širi se videoisječak iz popularnog podcasta "The Diary of a CEO" u kojem je gostovao američki znanstvenik Thomas Seyfried. U tom isječku govori o zanimljivom i neobičnom slučaju psa oboljelog od raka, koji je privukao veliku pažnju javnosti.
Seyfried u razgovoru opisuje iskustvo vlasnice psa koja je, inspirirana njegovim istraživanjima o metaboličkoj terapiji, odlučila promijeniti način prehrane svog ljubimca.
U videu kaže:
"Veliki pitbull, star 7 godina, imao je veliki mastocitni tumor na licu. Vlasnica ga je počela hraniti sirovom piletinom, smanjila je unos kalorija i pronašla kalkulator prehrane za pse. Kada je smanjila kalorije, pas je izgubio samo 5% tjelesne mase. Dodala je ulje od ribe pollock, sirova jaja – sve je bilo potpuno prirodno. I odjednom smo dobili fotografije – veliki tumor na njegovim usnama je nestao."
Prema njegovim riječima, pas je nakon toga živio još dugi niz godina:
"Pas je na kraju uginuo od srčane bolesti s 15 i pol godina."
Seyfried pritom naglašava kako se metabolička terapija ne bi trebala smatrati univerzalnim lijekom za rak:
"Kada ljudi kažu da metabolička terapija liječi rak, ja kažem da se ona nikada ne smatra lijekom za rak, već učinkovitim, netoksičnim načinom upravljanja bolešću. Ali u slučaju tog psa, činilo se da je djelovala – izliječila je psa."
Napravio brojne studije
Thomas Seyfried, profesor biologije na Boston Collegeu, izgradio je karijeru istražujući rak iz metaboličke perspektive. Studirao je na University of New England, magistrirao genetiku na Illinois State University, a doktorirao genetiku i biokemiju na University of Illinois. Nakon toga radio je na Yale University School of Medicine, gdje je bio i docent neurologije. Njegov rad usmjeren je na razumijevanje nastanka, razvoja i liječenja raka.
Poznat je po tome što zagovara drugačiji pogled na rak od onog uobičajenog. Umjesto da ga promatra isključivo kao genetsku bolest uzrokovanu mutacijama, tvrdi da je riječ prvenstveno o metaboličkom poremećaju, odnosno problemu u načinu na koji stanice proizvode energiju.
Njegova teorija oslanja se na Warburgov efekt – fenomen prema kojem stanice raka preferiraju fermentaciju glukoze čak i kada imaju dovoljno kisika. Seyfried ovu ideju dodatno razvija tvrdeći da su ključ problema oštećeni mitohondriji, zbog čega stanice prelaze na alternativne izvore energije poput glukoze i glutamina.
Velika studija iz 2026. pokazala je da je inzulinska rezistencija povezana s većim rizikom od više vrsta raka, što dodatno podupire tezu da metabolički poremećaji mogu igrati ključnu ulogu u nastanku bolesti.
Studija na miševima dovela do nevjerojatnih otkrića
U suradnji s tvrtkom Applied Biological Materials razvijene su dvije mišje tumorske stanične linije – VM-M3 i VM-NM1 – koje se koriste za istraživanje metastaza. Ove stanice pokazuju visoku agresivnost i sposobnost širenja na različite organe, što ih čini korisnim modelom za proučavanje ponašanja tumora i testiranje novih terapija, piše ABM good.
Istraživanja pokazuju da su ove stanice snažno ovisne o glukozi i glutaminu, što ih čini pogodnima za proučavanje metaboličkog pristupa liječenju raka. Seyfriedov tim koristio ih je u studijama koje kombiniraju prehranu i lijekove kako bi utjecali na rast i širenje tumora.
Njegov rad također naglašava važnost mitohondrijske disfunkcije u razvoju raka – kada stanice ne mogu normalno proizvoditi energiju, prelaze na alternativne izvore poput fermentacije glukoze i glutamina. Upravo ta ovisnost otvara mogućnost novih terapija koje ciljaju "gorivo" tumorskih stanica.
Osim znanstvenog rada, Seyfried je autor više od 200 radova i knjige "Cancer as a Metabolic Disease", a njegova istraživanja često su predstavljena u medijima i dokumentarcima. Njegov cilj je povezati znanost i praksu kako bi se poboljšali ishodi liječenja pacijenata.
Kritika konvencionalnog liječenja
Seyfried je otvoreni kritičar konvencionalnog liječenja raka, koje se često svodi na tri pristupa: operaciju, kemoterapiju i zračenje. Prema njegovom mišljenju, takve metode su često izrazito toksične, a njihova učinkovitost nije uvijek proporcionalna riziku.
Podaci iz istraživanja pokazuju da smrtnost unutar 30 dana nakon kemoterapije može doseći oko 7%, dok kod kombinacije s imunoterapijom može biti i znatno viša. Također, neka ranija istraživanja sugeriraju da kemoterapija doprinosi povećanju petogodišnjeg preživljenja u relativno malom postotku.
On ističe:
"Rak je jedina bolest kod koje ljude trujemo i zračimo kako bismo ih izliječili – to nema smisla. Slični rezultati mogu se postići smanjenjem glukoze i glutamina, ali bez takve toksičnosti."
U njegovom modelu, stanice raka su zapravo normalne stanice koje su izgubile kontrolu zbog oštećenja energetskog sustava, odnosno mitohondrija.
Prehrana i rak: važnija nego što mislimo
Nakon dijagnoze raka, pacijenti često pitaju što bi trebali jesti. Odgovor koji dobiju zna biti vrlo općenit – da prehrana nije presudna. No sve više stručnjaka smatra da je to pogrešan pristup.
Hrana nije samo izvor kalorija, već i biološka informacija koja može utjecati na razvoj ili suzbijanje bolesti. Drugim riječima, prehrana može igrati ključnu ulogu u terapiji.
‘Izgladnjivanje‘ raka kao strategija
Prema ovom pristupu, stanice raka u velikoj mjeri ovise o glukozi i glutaminu. Ako im se ti izvori energije ograniče, njihov rast može se usporiti ili zaustaviti.
Jedan od načina za to je ketogena dijeta – prehrana s vrlo malo ugljikohidrata i više zdravih masti. Takva prehrana potiče tijelo na stvaranje ketona, koje zdrave stanice mogu koristiti za energiju, dok stanice raka to ne mogu učinkovito iskoristiti.
Seyfried tvrdi:
"Stanice tumora ne mogu preživjeti bez glukoze i glutamina, osobito kada se normalne stanice hrane ketonima."
Post i ograničenje kalorija
Uz prehranu, važnu ulogu ima i post. Kratkoročni post (npr. 3-5 dana) može ubrzati ulazak u stanje ketoze. Alternativa je povremeni post (intermittent fasting), gdje se obroci konzumiraju unutar ograničenog vremenskog okvira tijekom dana.
Neka istraživanja sugeriraju da post može povećati učinkovitost terapija i otežati rast tumora.
‘Press-pulse‘ terapija
Seyfried i njegov tim razvili su pristup koji kombinira:
• ketogenu prehranu
• lijekove koji blokiraju glutamin
• upravljanje stresom.
Cilj je smanjiti dostupnost "goriva" za stanice raka i tako ih oslabiti. Poseban naglasak stavlja se i na psihološko stanje pacijenta jer stres može povećati razinu šećera u krvi i potaknuti rast tumora, piše One day md.
Primjeri iz prakse
U pregledu iz 2024. objavljenom u Current Problems in Cardiology, istraživači su analizirali zdravstvene učinke povezane s ketogenom prehranom, s posebnim naglaskom na njezine nedostatke. Zaključili su da takva prehrana "ne ispunjava kriterije zdrave prehrane".
Iako je pokazano da ketogena dijeta može pomoći u mršavljenju, što može imati pozitivan učinak na zdravlje, dugoročno pridržavanje takvog režima može predstavljati rizik. U tom pregledu navodi se studija u kojoj su dvije skupine pretilih osoba bile na različitim režimima – jedna na uravnoteženoj prehrani, a druga na keto dijeti. Rezultati su pokazali "da nije bilo značajne razlike u indeksu tjelesne mase (BMI) između skupina. Također, ketogena prehrana dovela je do značajnog gubitka nemasne mišićne mase".
Vaši mitohondriji koriste ugljikohidrate i kisik za proizvodnju energije. Većini odraslih osoba potrebno je oko 250 grama ciljano unesenih ugljikohidrata dnevno, a i više ako su fizički aktivni. Ako ste pod kroničnim stresom ili ste godinama ograničavali unos ugljikohidrata, vaš metabolizam se vjerojatno usporio. Preporučuje se postupno povećanje unosa kroz cjelovito voće i bijelu rižu, a zatim i kroz škrobno povrće ili cjelovite žitarice.
Postoje i negativne strane
Prema Josephu Mercolu, koji je isprobao tu teoriju, postoje i negativne strane.
"Danas se slažem s njegovom teorijom sve dok ne tvrdi da je ketogena ili niskougljikohidratna prehrana rješenje za liječenje i prevenciju raka."
On navodi da je godinama slijedio preporuke stručnjaka poput Thomasa Seyfrieda i prakticirao prehranu s vrlo malo ugljikohidrata kako bi optimizirao zdravlje.
"U tom razdoblju napisao sam bestseler ‘Fat for Fuel‘ i snažno zagovarao keto prehranu i post. U potpunosti sam prihvatio ideju da ugljikohidrate treba izbjegavati pod svaku cijenu, pa sam unosio manje od 100 grama dnevno – često i ispod 50 grama."
No, kako kaže, takav pristup nije mu donio dobre rezultate. Promjena se dogodila kada je upoznao bioenergetski pristup Ray Peat.
"Tada sam počeo shvaćati ozbiljne metaboličke rizike prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata."
Nakon toga značajno je povećao unos ugljikohidrata.
"Danas unosim oko 500 grama ugljikohidrata dnevno, uglavnom kroz rižu i zrelo voće."
Kroz proučavanje bioenergetskog modela došao je do zaključka da mnoge bolesti, uključujući rak, proizlaze iz poremećene funkcije mitohondrija i nedostatka stanične energije, One day md.
Također ističe da je primijetio česte probleme kod zagovornika low-carb prehrane – povišenu razinu glukoze natašte i nisku razinu testosterona. Kada je počeo preporučivati veći unos ugljikohidrata (barem 200 g dnevno), naišao je na snažan otpor.
"Mnogi su bili toliko uvjereni u svoje stavove da nisu bili spremni raspravljati o dokazima."
Dodaje kako je uvjerenje da tijelo ne treba ugljikohidrate jer ih može samo proizvesti – djelomično točno, ali u suštini pogrešno interpretirano.
Upozorava i na moguće posljedice:
"Takva restriktivna prehrana može dovesti do ozbiljnih metaboličkih problema, pa čak i povećati rizik od prerane smrti."
VAŽNO: Dakle, prije bilo kakve promjene prehrane i novog režima prehrane savjetujte se s iskusnim specijalistom, nutricionistom, nemojte na svoju ruku probavati razne metode. No, ne plašite se potražiti i drugo liječničko i stručno mišljenje, jer je ipak vaše zdravlje najvažnije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....