Sveobuhvatni tretmani u liječenju ovisnosti bila je tema panel rasprave održane u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova "Civitas sacra" u Šibeniku u organizaciji Zajednice pape Ivana XXIII., a riječ je o projektu koji se pod nazivom Zvuk tišine provodi s ciljem razvoja i širenja mreže socijalnih usluga, a koji financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politke.
U Šibeniku su se tako okupili istaknuti hrvatski psihijatri koji rade na liječenju i suzbijanju različitih ovisnosti: psihijatri prof. dr. sc. Ante Bagarić, prim. dr. sc. Ivan Ćelić, prof. dr. sc. Zoran Zoričić, psihijatrica Mirjana Orban te magistra socijalnog rada Maja Grgurinović iz terapijske Zajednice pape Ivana XXIII. i voditeljica te zajednice i moderatorica rasprave Gordana Cavicchi, također magistra socijalnog rada. Na panelu su sudjelovali i šibenski psiholozi, psihijatri i socijalni radnici iz različitih ustanova, od obrazovnih, socijalnih do zdravstvenih.
Raspravu je otvorio prof. dr. sc. Zoran Zoričić, koji je i predsjednik Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara, podsjetivši kako nova vremena donose i nove trendove u ovisnosti.
-Kada je riječ o alkoholizmu mogli bismo reći da imamo stabilan trend. Najnovija istraživanja pokazuju kako mladi u odnosu na starije generacije, među ostalim i moju, manje piju, odnosno na drugačiji način piju. Imamo sustav koji je pod kontrolom. Tomu je pridonijela i kampanja o zdravom životu, mladi se okreću prema sebi i da budu "fit", a to su sve aktivnosti koje ne podržavaju pijenje alkohola. Ako gledamo opijate, zadnjih 7-8 godina imamo godišnje 120 -130 novoregistriranih ovisnika. Godine 2003. bilo ih je 1000 novoregistriranih. To je bila slpirala koja je rasla od Domovinskog rata na ovamo. Ponuda je bila ogromna na tržištu i imali smo veliki broj djece koja se navukla na drogu. Sada je to pod kontrolom i tu sliku dijelimo s europskim trendovima. Ono čega se plašimo i što pokazuje koliko život može biti paradoksalan jest situacija koja je nastala nakon što je proizvodnja opijuma u Afganistanu relativno stavljena pod kontrolu. Europska agencija za droge iz Lisabona praktički sada upozorava da bi sljedeću godinu i dvije, europska populacija koje je na heroinu mogla ostati bez njega. Što se tiče kokaina on je prisutan naveliko. U susjedstvu imamo zemlju koja kokain ne poizvodi, niti ga u konačnici koristi a drži 40 posto svjetske trgovine kokainom. Govorimo o Crnoj Gori – kazao je Zoričić napominjući kako raste i upotreba amfetamina, a sve veći problem predstavljaju i sintetski kanabinoidi. Tako marihuana koja je nekada imala do pet posto THC-a danas, osobito ako se dodatno poštrica sintetskim kanabinoidima, sadrži 40 ili čak 50 posto te psihoaktivne tvari. Zoričić je istaknuo i kako sve te promjene u trendovima konzumiranja opijata, a danas je evidentno da raste broj tzv. eksperimentatora i korisnika tzv. dizalica, zahtijevaju i nove pristupe u borbi protiv ovisnosti, multidisciplinarnost kao i uključivanje obrazovnog sustava.
Psihijatar prof. dr. sc. Ante Bagarić podsjetio je pak kako živimo u vrijeme najvećeg tehnološkog napretka od kada je civilizacije, a istovremeno kao civilizacija "nismo nikada gore stajali". U društvu u kojem se sve mjeri prema ljestvici uspjeha, izgubila se nit na kojoj je nastajala civilizacija.
-Nekad smo imali jasne modele identifikacije. Zadnji 20, 30 godina sve se okrenulo. Ono što nije bilo dobro sada je dobro, sve je dozvoljeno: droga je dobra, alkohol je dobar, kockanje je dobro, ubiti, pregaziti nekog, zaraditi novac na bilo koji način sve je to dobro. Mjeri se samo uspjeh. Uvijek govorim da je esencijalni ljudsko kapital empatija. Nažalost teško se stječe, a brzo gubi. Ali, negdje sam pročitao i to da empatija čovjeka čini slabim i da je treba iskorijeniti. Ali, empatija je ono što nas drži i povezuje. Zadnjih 20, 30 godina napravljena je ideologija da se ništa ne trpi, ništa te ne smije boljeti... - kazao je Bagarić i dodao kako je na ovisnost jako utjecalo i razdoblje pandemije. Kao primjer naveo je istraživanja u Velikoj Britaniji prema kojima je prije korone u toj zemlji bilo registrirano dva milijuna ljudi koji tjedno popiju 40 pića, što se, podsjetio je, smatra teškim alkoholizmom, a nakon korone je taj broj skočio na tri milijuna!
-Ja sam ipak životno i stručno optimističan. Važno je da stalno radimo i pomažemo onima koji su svoje teške probleme odlučili rješavati na način koji je za njih u konačnici najnepovoljniji – zaključio je Bagarić.
Primarijus dr. sc. Ivan Ćelić ukazao je na jačanje trenda da se sve riješi nekom čudotvornom tabletom, a govorio je i o, kako ga je nazvao, fenomenu legalizacije kanabisa.
-Prošle godine u Hrvatskoj 1, 5 milijun ljudi koristilo je neki od benzodiazepina, odnosno lijekove hipnotike. Fenomen legalizacije kanabisa počeo je u SAD-u i na šuljajući način došao u Europsku uniju, a prijelomni trenutak, po mom mišljenju, dogodio se kada je Njemačka legalizirala marihuanu. Problem je s tim što koncentracija THC-a prije 30 godina u kanabisu i danas nije ista. Ako je prije tada bila tri posto, danas je do 30 posto, a da ne govorim kako se potencijal podigne ako se dodatno poštrica sintetskim kanabinoidima i tako izazivaju znatno veće negativne posljedice. Bojim se da bi se mogla nastaviti ta praksa legalizacije kanabisa dalje na tlu Europske unije gdje do 25 posto mladih od 15 do 34 godine gotovo svakodnevno puši kanabis. U zemljama EU više se puši marihuane nego običnih cigareta. Kako odgovoriti na te izazove? Jasno je da zdravstveni sustav to sam ne može riještiti – kazao je Ćelić dodajući kako Hrvatskoj nedostaju znanstveno dokazani učinkoviti preventivni programi protiv ovisnosti.
Psihijatrica Mirjana Orban skrenula je pozornost na probleme koje kod mladih izaziva ovisnost o ekranima u čemu je i korona učinila svoje. Zbog toga i zlostavljanje postaje jače negoli prije pojave društvenih mreža, jer sada je situacija takva da se dvoje tuku, a nekoliko tisuća to gleda. Imperativ "odmah i sada" kao i onaj da stalno moramo biti sretni, izvor su mnogih frustracija i problema, podsjetila je Orban dodajući kako cijelu situaciju još složenijom čine roditelji koji djecu dovode stručnjacima i kažu: "Evo, mi smo vam doveli dijete, vi ga popravite".
O iskustvima i radu s mladim ovisnicima u terapijskoj zajednici govorila je pak Maja Grgurinović iz Zajednice pape Ivana XIII. u kojoj se liječi oko 70 korisnika, a djeluje na području Dalmacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....