U utorak je na području Gorenjske u Sloveniji poskok ugrizao 80-godišnju ženu za ruku. Nakon 20 minuta izgubila je svijest, a unatoč pruženoj hitnoj pomoći, njezino se stanje pogoršalo i preminula je prije dolaska u bolnicu.
"Tijekom šetnje ruka joj je natekla, a nakon 20 minuta hoda izgubila je svijest. Pronađena je onesviještena. Kad je došla k sebi, žalila se na bolove u trbuhu", objasnio je prof. dr. Miran Brvar, voditelj Centra za toksikologiju i farmakologiju UKC Ljubljana.
Žena je teško disala, a njezino se stanje dodatno pogoršalo dolaskom hitne pomoći. "Bilo joj je potrebno umjetno disanje, a potom i reanimacija, no umrla je prije dolaska u bolnicu", dodao je Brvar.
Kako je istaknuo, u posljednjih 30 godina u Sloveniji nije zabilježen nijedan smrtni slučaj nakon ugriza poskoka. "Prošle smo godine liječili 24 osobe zbog ugriza poskoka i šarke. Protuotrov je primilo 17 bolesnika u KBC Ljubljana, a nekoliko slučajeva obrađeno je i u kliničkom centru u Mariboru", rekao je.
U Hrvatskoj su, dodaje Brvar, u posljednjih 15 godina zabilježena tri smrtna slučaja zbog ugriza poskoka. Smrtni su ishodi rijetki u cijeloj Europi, a najčešće se događaju kod djece, dojenčadi ili starijih osoba koje već boluju od bolesti srca, krvnih žila ili pluća.
Kakvo je stanje sa "dalmatinskim poskocima" upitali smo prof. dr. sc. Borisa Lukšića, specijalista infektologa sa Klinike za infektologiju KBC-a Split.
- Upravo smo u utorak na kućnu njegu otpustili četvrtu osobu ove godine, počevši od travnja, koju je ugrizao poskok. Nitko od njih ove godine nije bio životno ugrožen i radilo se o blaže i srednje teškim kliničkim slikama trovanjem zmijskim otrovom - govori dr. Lukšić.
U posljednjih pet i pol godina na području Splitsko-dalmatinske županije zabilježeno je 30 ugriza poskoka ili riđovke.
Antiviperini serum
- U Dalmaciji uglavnom stradava seosko stanovništvo koje se bavi poljoprivredom. Najviše stradavaju djeca i starije osobe, a najčešće bivaju ugriženi za ruke ili noge. Najviše je ugriza zabilježeno u svibnju, kao i u ljetnim mjesecima, jer su tada zmije izvan svojih staništa, a poljoprivrednici su najaktivniji. Najraniji ugriz je u Dalmaciji zabilježen u veljači, a najkasniji u studenome. Osim seoskog stanovništva zadnje vrijeme stradavaju od ugriza otrovnica i planinari, lovci, izletnici i turisti - kazuje dr. Lukšić.
Kakvo je liječenje i koliko ono traje?
- Liječenje uključuje prvu pomoć na terenu te stručnu medicinsku pomoć u zdravstvenoj ustanovi. Na terenu je potrebno osobu, koju je ugrizla zmija otrovnica, umiriti i dezinfenkcijskim sredstvom, ako ga imate pri ruci, isprati mjesto ugriza. Nakon toga slijedi imobilizacija ekstremiteta te transport do zdravstvene ustanove. Transport bi se trebao obavljati na nosilima, a ako to nije moguće, onda na neki drugi način, ali svakako ugrižena osoba ne bi smjela trčati, već hodati s pauzama. Dolaskom u zdravstvenu ustanovu pacijenta je potrebno stalno nadzirati, napraviti mu laboratorijske pretrage, EKG. Ako se radi o blažoj kliničkoj slici, pacijentu se ne daje antiviperini serum, već samo simptomatska terapija - kazuje dr. Lukšić.
No, postoje i teži slučajevi trovanja?
- Ako je klinička slika srednje teška ili teška, pacijentu se daje antiviperini serum, u pravilu intramuskularno, a u rijetkim slučajevima, ako je u pitanju teška klinička slika, onda se ta terapija daje intravenski. Ponekad je potrebno obaviti i kirurški zahvat, u slučaju kada dođe do lokalnih komplikacija trovanja, kao što su pojava hemoralgične bule (mjehur ispunjen krvnim sadržajem) ili apcesa na mjestu ugriza. Oboljeli, koji imaju blagu sliku u bolnici borave dan-dva, a oni s teškom kliničkom slikom i do 10 dana - zaključio je prof. dr. sc. Boris Lukšić. Zadnji smrtni slučaj u Splitsko-dalmatinskoj županiji dogodio se prije 18 godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....