Šokantno otkriće: može ući u krvotok te povećati rizik od moždanog udara i neuroloških oboljenja

Najnovija istraživanja kineskih znanstvenika, nedavno objavljena u prestižnom časopisu Science Advances, dokazuje da mikroplastika u krvotoku može utjecati na funkcije mozga.

Iako su dosadašnji eksperimenti provedeni isključivo na miševima, rezultati sugeriraju da bi slični učinci mogli postojati i kod ljudi koji su izloženi mikroplastici. Znanstveno istraživanje otkrilo je da mikroplastika može ući u krvotok, oštetiti krvne žile i povećati rizik od moždanog udara. Ovi rezultati po prvi put konkretno povezuju prisutnost mikroplastike u organizmu s ozbiljnim neurološkim posljedicama, otvarajući pitanje koliko smo zaista izloženi ovoj prijetnji i kako ona utječe na naše zdravlje?

Shutterstock

Kako mikroplastika ulazi u krvotok?

Mikroplastične čestice nalaze se posvuda – u vodi, hrani, zraku, kozmetici i svakodnevnim predmetima koje koristimo. Iako su ranija istraživanja pokazala da mikroplastika može prodrijeti u ljudski organizam, ovo istraživanje ide korak dalje i pokazuje kako ona fiziološki djeluje na mozak i krvne žile.

Mikroplastika može proći kroz probavni i respiratorni sustav te završiti u krvotoku. Kada jednom dospije u krv, njezine sićušne čestice mogu oštetiti krvne žile i izazvati stvaranje ugrušaka, što može dovesti do moždanog udara. Ključni problem je i narušavanje krvno-moždane barijere – zaštitnog sloja koji inače sprečava ulazak štetnih tvari u mozak. Kada mikroplastika probije tu barijeru, povećava rizik od upala, neurodegenerativnih bolesti i drugih poremećaja.

Svi smo izloženi – a nismo ni svjesni

Mikroplastika nije samo problem zagađenog okoliša ili industrijske proizvodnje – ona je dio naše svakodnevice. I dok svi raspravljaju o ekološkim problemima plastike, malo tko razmišlja o njezinom utjecaju na vlastito zdravlje. Ljudi svakodnevno nose sintetičku odjeću, koriste plastične boce, jedu hranu zapakiranu u plastiku i piju vodu iz slavine koja može sadržavati sitne čestice plastike.

Sintetički materijali, posebno poliester, najlon i akril, jedan su od glavnih izvora mikroplastike. Svaki put kada operemo komad odjeće od poliestera, u otpadne vode oslobađaju se tisuće mikroskopskih vlakana koja završavaju u rijekama, morima i, na kraju, u našem organizmu. Ironično, dok većina ljudi pazi na etikete kada kupuje hranu, rijetko tko obraća pažnju na etikete odjeće i materijale koje nosi direktno na tijelu.

Brendovi poput Sheina, Zare i drugih fast fashion divova preplavili su tržište odjećom od poliestera, a rijetko tko razmišlja o tome što nošenje takvih materijala znači ne samo za okoliš, već i za zdravlje.

Koje su dugoročne posljedice?

Ova studija postavlja važna pitanja o dugoročnim učincima mikroplastike na zdravlje. Ako čestice plastike mogu prodrijeti u mozak, može li to pridonijeti razvoju Alzheimerove bolesti, demencije ili drugih neuroloških stanja? Može li stalna izloženost mikroplastici ubrzati procese starenja i oštećenja krvnih žila?

Znanstvenici upozoravaju da su potrebna daljnja istraživanja, ali jedno je sigurno – mikroplastika nije samo ekološki problem, već i tihi zdravstveni rizik koji već sada utječe na milijune ljudi.

Što možemo učiniti?

S obzirom na sveprisutnost mikroplastike, nemoguće ju je izbjeći, ali možemo poduzeti korake kako bismo smanjili vlastitu izloženost i utjecali na sustavne promjene. Evo nekoliko ključnih mjera:

1. Smanjiti korištenje sintetičke odjeće

• Birati odjeću od prirodnih materijala poput pamuka, lana, vune i svile umjesto poliestera, najlona i akrila.

• Ako već imamo sintetičku odjeću, koristiti pranje na nižim temperaturama i vrećice za filtriranje mikrovlakana kako bismo smanjili oslobađanje mikroplastike u vodu.

2. Izbjegavati plastiku u prehrani

• Ne koristiti plastične boce – mikroplastika iz PET ambalaže može završiti u vodi koju pijemo. Bolja opcija su staklene ili metalne boce.

• Smanjiti konzumaciju hrane pakirane u plastiku, osobito one koja se podgrijava u plastičnoj ambalaži (jer se mikroplastika brže otpušta pri zagrijavanju).

• Filtrirati vodu ako živimo u području gdje postoji visok rizik od mikroplastičnih čestica u vodi iz slavine.

3. Ograničiti kontakt s plastikom u svakodnevnom životu

• Koristiti drvene, staklene ili metalne posude i pribor umjesto plastičnih.

• Izbjegavati kozmetiku i proizvode za njegu koji sadrže mikroplastiku (npr. pilinge s plastičnim mikročesticama).

• Paziti na dječje igračke i predmete koje mala djeca često stavljaju u usta – mnogi su napravljeni od plastike koja može ispuštati mikročestice.

4. Poticati promjene u industriji

• Podržavati brendove koji proizvode odjeću i proizvode od ekološki prihvatljivih materijala.

• Zagovarati strožu regulaciju plastike u industriji tekstila, prehrane i kozmetike.

• Podržavati inicijative za smanjenje plastičnog otpada i sudjelovati u projektima reciklaže.

Mikroplastika nije samo problem okoliša, već i zdravlja

Dok je javna svijest o problemu plastike u oceanima relativno velika, malo se govori o tome koliko plastika već sada negativno utječe na naše zdravlje. Ova studija jasno pokazuje da mikroplastika nije samo pasivan zagađivač, već aktivni uzročnik problema u ljudskom organizmu – narušava krvno-moždanu barijeru, potiče stvaranje krvnih ugrušaka i povećava rizik od moždanog udara.

I dok većina ljudi nosi sintetičku odjeću, pije vodu iz plastičnih boca i koristi svakodnevne predmete bez razmišljanja, ova istraživanja jasno pokazuju da bismo trebali biti mnogo svjesniji što unosimo u svoje tijelo. Mikroplastika nije samo problem budućnosti – ona je već sada u nama, a dugoročne posljedice tek počinjemo razumijevati.