Sutra je prvi dan ljeta, a temperature već 15-ak dana "lete u nebo". Prave ljetne. Penje se živa u termometru poviše 30 stupnjeva, a nerijetko ide i preko 33 Celzija. To vrijeme, koje vole gušterice i zmije, kada izlaze na površinu iz svojih "zimskih rupa", pogoduje i nekim ljudima, ali zasigurno je puno više onih koji jedva čekaju kišu i zahladnjenje.
O tome što nam donosi ljeto, odnosno kako se čuvati od visokih ljetnih temperatura, porazgovarali smo s doc. dr. sc. Domagojem Markovićem, kardiologom iz KBC-a Split.
– Nisu ljetne temperature ono što su nekada bile. Sada su kudikamo opasnije za zdravlje ljudi negoli su to bile u prošlosti. Treba se čuvati sunca i to, naravno, najviše u razdoblju od 10.30 do negdje 18 sati. U tom razdoblju ni zdravi, a kamoli bolesni ljudi, odnosno kardiološki bolesnici, ne bi se smjeli izlagati sunčevim zrakama. Visoka temperatura najviše šteti srčanim bolesnicima, kako zbog terapije koju piju, tako i zbog njihove osnovne bolesti – kazuje dr. Marković.
A ako visokoj temperaturi dodamo i povišenu vlagu, situacija postaje neizdrživa.
– Da, visoka vlaga uz visoku temperaturu zraka posebno je otegotna okolnost za srčane bolesnike. No i visoka vlaga uz nešto nižu temperaturu nije baš najidealnija za srčane bolesnike. Svakako ljudi trebaju izbjegavati i povećanu vlagu. U razdoblju od 10.30 do 18 sati najbolje je boraviti u zamračenim i klimatiziranim prostorima.
Sve što trebaju obaviti, onu neku svoju dnevnu rutinu, trebaju obaviti do 10.30 ili poslije 18 sati, kada vrućine još nisu toliko izražene kao u ostatku dana, kada sunce najgore prži – govori dr. Marković.
Izbjegavati gazirano!
Kako se tijelo pri visokim temperaturama, a posebice pri visokoj vlazi, jako znoji, potrebno je piti što više tekućine.
– Zbog takvih uvjeta života, tijekom ljeta, odnosno tijekom nesnosnih vrućina, metabolizam se ubrza za 10 do 13 posto, za svaki Celzijev stupanj poveća se tjelesna potrošnja kisika i vode i zbog toga ljudi moraju piti što više tekućine, najbolje bi bilo vode (izbjegavati gazirane sokove, op.a.) jer srce mora raditi brže i jače da bi zadovoljilo osnovne potrebe na tako visokim temperaturama.
Potrebno je često piti, ali po manje tekućine, ne valja onako iz "guca" u sebe uliti puno vode. Posebice je potrebno istaknuti da stariji ljudi trebaju više piti, jer oni imaju slabiji osjećaj žeđi – kaže dr. Marković.
Tijekom ljetnih vrućina splitski kardiolozi imaju pune ruke posla.
– Često se zbog vrućina pojavljuju tahikardije (ubrzani rad srca), aritmije se mogu pojaviti zbog povećanog znojenja i pojavljuje se dehidracija. Imamo puno posla i zbog činjenice da u Dalmaciju dolazi jako puno turista, od kojih su mnogi u već nekim poznijim godinama i samim time su rizična skupina.
Među njima ima dosta onih koji su već kardiološki pacijenti i koji trebaju pomoć. Ljeto je vrijeme povećanih temperatura i povećanog opterećenja za ljudski organizam i svakako se ljudi moraju čuvati – zaključio je doc. dr. sc. Domagoj Marković.
Za kraj, važno je istaknuti kako po suncu i visokim temperaturama nije poželjno trčati, nije dobro stajati na visokim temperatura i nije poželjno raditi nagle pokrete.
Potrebno je nositi laganu odjeću i obuću, pokrivalo za glavu, a potrebno je i jesti laganiju, mediteransku hranu, a ne se prejedati nekom teškom, "zimskom" spizom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....