Splitski trener borilačkih vještina: ‘Sve više mladih je na steroidima, vrlo brzo ‘puknu‘, uništi se i tijelo i glava‘

Savršeno tijelo danas više nije pitanje estetike, nego društvenog pritiska. U vremenu u kojem su društvene mreže postale glavni izvor samoprocjene, mladi sve češće ne gledaju svoje tijelo – nego njegovu usporedbu s tuđim. I to ne stvarnim tuđim tijelima, nego filtriranim, oblikovanim i često nedostižnim idealima.

U toj utrci za izgledom granica između zdravog napretka i opasnog eksperimentiranja postaje sve tanja.

Prema podacima istraživanja ESPAD, koje prati rizična ponašanja među mladima u Europi, Crna Gora bilježi najvišu prevalenciju korištenja anaboličkih steroida među mladima – 2,7 posto. Na prvi pogled možda ne djeluje dramatično, ali u kontekstu europskog prosjeka riječ je o alarmantnoj brojci koja pokazuje smjer u kojem se regija kreće. Hrvatska zasad nije pri vrhu, no trendovi koje vidimo na terenu govore da se problem ne smije ignorirati. 

Brojke možda još nisu ekstremne, ali trend je jasan. U regiji u kojoj je tijelo postalo valuta, a brzina važnija od zdravlja, pitanje više nije koriste li mladi steroide - nego koliko smo kao društvo spremni to ignorirati.

Trener kickboxinga i muay thaija Dario Jurišić, koji u splitskom KBK-u Mornar svakodnevno radi s mladima u borilačkim sportovima, ispričao nam je više o ovom rastućem problemu. 

Do mišića ‘na brzinu‘

Anabolički steroidi često se u javnosti svode na "prečac do mišića", no iza tog pojednostavljenog narativa krije se kompleksan i potencijalno opasan mehanizam djelovanja.

– Riječ je o sintetskim derivatima testosterona, hormona koji prirodno regulira rast mišićne mase, snagu i oporavak. Kada se unose izvana, steroidi ubrzavaju sintezu proteina u mišićima, što dovodi do bržeg rasta, smanjenog umora i kraćeg vremena oporavka nakon treninga. Upravo zbog toga koriste se u bodybuildingu i drugim sportovima gdje su fizički izgled ili snaga ključni – objašnjava Jurišić.

– No problem nastaje u trenutku kada tijelo prepozna da testosteron dolazi izvana, tada smanjuje ili potpuno zaustavlja vlastitu proizvodnju. To je temeljni mehanizam zbog kojeg dolazi do ozbiljnih hormonalnih poremećaja – dodaje. 

Steroidi se najčešće koriste u tzv. "ciklusima" (kurama), koji traju nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Često se kombinira više različitih supstanci (tzv. "stacking"), a nakon ciklusa slijedi pokušaj oporavka prirodne proizvodnje hormona.

– U praksi, velik dio korisnika nema medicinski nadzor, koristi preparate s crnog tržišta, ne zna točne doze ni sastav a to sve  dodatno povećava rizik – otkriva trener borilačkih vještina. 

Cijena varira ovisno o vrsti i dostupnosti, a najčešće se spominju cifre od 30 do 100 eura po pakiranju, dok se za kompletne "kure" izdvaja 200 do 600 eura ili više. No stvarna cijena dolazi kasnije, kroz zdravstvene posljedice koje mogu zahtijevati dugotrajno liječenje. 

Iako steroidi mogu dati brze i vidljive rezultate, njihov učinak na tijelo daleko nadilazi estetiku. Oni ne mijenjaju samo izgled – mijenjaju cijeli sustav funkcioniranja organizma.

– Danas je kod mladih izrazito prisutan pritisak da imaju "savršen izgled", ponajviše zbog društvenih mreža i nerealnih standarda koji se svakodnevno promoviraju. Mladi često uspoređuju sebe s filtriranim i često nedostižnim idealima, što dovodi do nezadovoljstva vlastitim tijelom. To se direktno odražava na njihove treninge i prehrambene navike – preskaču faze razvoja, žele brze rezultate, ulaze u restriktivne dijete ili pretreniranost, što dugoročno može biti štetno.

Upravo ta potreba za ubrzavanjem procesa često vodi prema najopasnijem rješenju – kemiji.

– Nažalost, primjećujem kod dijela mladih pokušaje brzih rezultata, uključujući pretjerano oslanjanje na suplemente, a u nekim slučajevima i interes za steroidne hormone. To najčešće dolazi iz neznanja, ali i iz frustracije jer rezultati ne dolaze dovoljno brzo.

Od problema s kožom do agresije 

A steroidi, iako se često predstavljaju kao "alat" za ubrzavanje rezultata, u stvarnosti nose ozbiljne i višeslojne rizike, osobito za mlade organizme koji su još uvijek u fazi razvoja. 

– Kao trener smatram da je korištenje steroidnih hormona kod mladih izuzetno rizično i neodgovorno. Njihovo tijelo je još u razvoju i takve intervencije mogu ostaviti trajne posljedice na hormonalni sustav, srce, jetru i opće zdravlje. U toj dobi hormonski sustav još nije stabiliziran, što znači da svaka vanjska intervencija može dugoročno narušiti prirodnu ravnotežu organizma.

Stručnjaci upozoravaju da upravo u adolescenciji dolazi do ključnih procesa razvoja mozga, endokrinog sustava i reproduktivnog zdravlja, što dodatno povećava opasnost od korištenja anaboličkih steroida. Spoznao je to Dario kroz godine rada s djecom i mladima, ali i odraslima koji traže brži način do zamišljenog tijela. 

– Osim što utječu na prirodnu proizvodnju testosterona, steroidi mogu dovesti do njezina trajnog smanjenja, što kasnije uzrokuje niz problema – od neplodnosti do kroničnog umora i hormonalnih poremećaja. Kardiovaskularni rizici uključuju povišen krvni tlak, zadebljanje srčanog mišića i povećan rizik od srčanog i moždanog udara, dok jetra i bubrezi trpe zbog pojačanog metabolizma sintetskih supstanci. Posebno zabrinjava i njihov utjecaj na psihu – objašnjava trener borilačkih vještina. 

Posljedice, dakle, nisu apstraktne – one su konkretne, vidljive i dugotrajne, a često se počinju manifestirati već u ranoj fazi korištenja, govori Jurišić. 

– Najčešće posljedice koje sam vidio ili o kojima sam educiran kroz struku uključuju hormonalni disbalans, probleme s kožom, nagle promjene raspoloženja, agresivnost, ali i psihičke poteškoće poput anksioznosti i depresije. Dugoročno, takva praksa ne samo da narušava zdravlje nego često dovodi i do pada performansi nakon prestanka korištenja, uz ozbiljne posljedice za organizam. 

Kratkoročni estetski ‘high‘, dugoročna šteta 

Upravo taj paradoks - da sredstvo koje se koristi za poboljšanje izgleda i performansi dugoročno vodi njihovom pogoršanju - jedan je od ključnih problema o kojem se među mladima još uvijek nedovoljno govori. Drugim riječima - ono što počinje kao pokušaj kontrole tijela često završava gubitkom kontrole nad vlastitim zdravljem.

U takvom okruženju, u kojem se rezultati očekuju odmah, a proces se sve češće preskače, uloga trenera postaje ključna, možda čak važnija nego ikad prije.

 – Ne samo kao osoba koja vodi trening i oblikuje fizičku spremu, nego kao autoritet koji utječe na način razmišljanja, vrijednosti i odluke mladih ljudi. Upravo treneri često prvi primijete promjene u ponašanju, frustraciju ili nerealna očekivanja, ali i prvi imaju priliku usmjeriti mlade prema zdravijem pristupu – govori Jurišić. 

U vremenu instant-rješenja to je možda i najteža lekcija –prihvatiti da tijelo ne funkcionira po pravilima algoritma. Napredak u sportu ne događa se preko noći, nego kroz dosljednost, pogreške, stagnacije i ponovne uspone. Upravo zato alternativa steroidima postoji, ali ona podrazumijeva nešto što današnje društvo sve teže tolerira: strpljenje.

– Sigurne alternative uvijek postoje, kvalitetno programiran trening, pravilna i uravnotežena prehrana te osnovna, kontrolirana suplementacija (poput proteina, vitamina i minerala) mogu dati odlične rezultate bez ugrožavanja zdravlja – dodaje. 

Takav pristup ne donosi dramatične promjene preko noći, ali gradi ono što je dugoročno jedino održivo – funkcionalno, zdravo i stabilno tijelo. No, kada se unatoč tome pojavi sumnja da je mlada osoba posegnula za nedozvoljenim sredstvima, reakcija trenera mora biti pažljiva i promišljena.

– Ako primijetim ili posumnjam da netko koristi nedozvoljene supstance, reagiram odmah kroz razgovor. Cilj nije osuda, nego razumijevanje razloga i edukacija o posljedicama. U težim slučajevima uključujem i roditelje, posebno kada se radi o mlađim sportašima.

Jer iza takvih odluka rijetko stoji samo želja za boljim izgledom,  češće su to nesigurnost, pritisak i osjećaj da nisu "dovoljni". Upravo zato pristup mora biti ljudski, a ne represivan, jer jedino kroz povjerenje postoji šansa za promjenu.

Društvene mreže diktiraju standarde

Brojna istraživanja potvrđuju da problem nije samo fizički, nego duboko psihološki i društveni. Analize American Psychological Association pokazuju da izloženost idealiziranim tijelima na društvenim mrežama direktno povećava nezadovoljstvo vlastitim izgledom i potiče uspoređivanje s drugima, a pojedina istraživanja navode da i do 70 posto mladih redovito uspoređuje svoj izgled s onim što vidi online.

- Društvene mreže imaju ogroman utjecaj na percepciju tijela i uspjeha. Mladi često ne vide pozadinu, godine rada, odricanja, pa čak i manipulacije fotografijama ili korištenje nedozvoljenih sredstava – govori Dario, u čijem klubu treniraju djeca i mladi svih uzrasta. 

National Institute on Drug Abuse pritom upozorava da upravo takva negativna slika o vlastitom tijelu povećava vjerojatnost posezanja za steroidima i sličnim supstancama. Problem dodatno produbljuje činjenica da mladi često ne prepoznaju manipulaciju sadržajem - filtere, obradu fotografija ili korištenje nedozvoljenih sredstava - pa nerealne standarde doživljavaju kao dostižne.

U tom kontekstu odgovornost ne leži samo na pojedincu, nego i na odraslima koji oblikuju njihov svijet, jer World Health Organization i UNICEF naglašavaju da su otvorena komunikacija, podrška i razvoj zdravog samopouzdanja ključni zaštitni faktori koji smanjuju sklonost rizičnim ponašanjima. 

– Roditeljima i trenerima savjetujem otvorenu komunikaciju s mladima. Važno je graditi zdravo samopouzdanje, naglašavati funkcionalnost tijela, zdravlje i napredak, a ne samo izgled. Također, važno je biti primjer, mladi prate ponašanje odraslih više nego što slušaju njihove riječi.

Na kraju, poruka je jednostavna, ali u današnjem kontekstu gotovo radikalna.

Najvažnija poruka je da nema prečaca koji su vrijedni ugrožavanja zdravlja. Sport bi trebao graditi osobu, a ne je uništavati – zaključuje Dario. 

I možda je upravo tu srž problema. U društvu koje slavi rezultate, ali ignorira proces, mladi sve češće biraju brzinu umjesto zdravlja. A steroidi nisu uzrok, oni su simptom sustava koji tijelo pretvara u projekt, a zdravlje u kolateral.