Srčani tumori su rijetki, ali predstavljaju veliki izazov za dijagnozu i liječenje. Mogu biti benigni, poput mijksoma i rabdomioma, ili maligni, poput sarkoma i angiosarkoma. Pojavljuju se u bilo kojem dijelu srca, a ponekad ih pacijenti ne osjete jer ne izazivaju simptome, dok se drugi javljaju s ozbiljnim problemima poput otežanog disanja, nesvjestice ili čak zatajenja srca.
Benigni tumori su najčešći kod odraslih i čine oko 90% primarnih srčanih tumora, dok je većina malignih tumora sarkoma. Mijksomi su najčešći benigni tumori kod odraslih i obično se nalaze u lijevoj pretklijetki, dok je rabdomiom najčešći benigni tumor kod djece i često je povezan s tuberoznom sklerozom, genetskim poremećajem koji uzrokuje i napadaje te kožne promjene.
Tumori mogu biti asimptomatski
Neki intrakavitarni tumori, poput lipoma, često su asimptomatski, dok miksomi predstavljaju klasični primjer kliničke slike: simptomi proizlaze iz njihove lokacije, morfoloških karakteristika i proizvodnje citokina. Pacijenti mogu također imati nespecifične simptome poput umora, kašlja, febrilnosti, artralgija, mialgija, gubitka težine, eritematoznog osipa i laboratorijskih nalaza anemije, povišene sedimentacije eritrocita te povećane razine C-reaktivnog proteina i gama globulina, piše NIH.
S druge strane, sarkomi se obično otkrivaju u uznapredovaloj fazi bolesti, pri čemu 66-89% pacijenata već ima metastatske promjene. Klinički se javljaju dispneja, atipična ili pleuritična bol u prsima, sinkopa, presinkopa i umor. Kod intramuralnih tumora simptomi su povezani s provodnim poremećajima i aritmijama, pa ponekad dolazi i do iznenadne srčane smrti. Primjerice, fibromi mogu uzrokovati vaskularnu opstrukciju i kongestivno zatajenje srca, dok hamartomi kod male djece mogu izazvati neprekidnu ventrikularnu tahikardiju. Primarni limfomi često uzrokuju sistemske simptome (groznicu, znojenje, gubitak težine) i simptome povezane s perikardijalnim izljevom.
Maligni sarkomi brzo se šire na druge organe
Maligni sarkomi mogu nastati u bilo kojem dijelu srca, ali najčešće se pojavljuju u lijevoj pretklijetki ili desnoj pretklijetki, a zbog brze progresije često se otkrivaju tek kada se prošire i na druge organe. Angiosarkomi, maligni tumori krvnih žila, najčešće napadaju desnu pretklijetku, dok lipomi, dobroćudni tumori masnog tkiva, također mogu zahvatiti ovu pretklijetku, ali su rjeđi i obično sporo rastu, prenosi NIH.
Simptomi nisu uvijek isti
Simptomi tumora ovise o njihovoj veličini i lokaciji. Neki tumori, poput lipoma, mogu biti potpuno tihi, dok mijksomi često uzrokuju probleme s protokom krvi kroz srce, što dovodi do otežanog disanja, zastoja srca, nesvjestice ili embolija. Tumori u komorama, poput fibroma ili rabdomioma, mogu izazvati aritmije, nagle otkucaje srca ili zatajenje srca, a rijetki tumori poput hamartoma kod mladih muškaraca mogu biti uzrok iznenadne srčane smrti. Primarni limfomi srca su rijetki, ali mogu izazvati perikardijalni izljev te sistemske simptome poput vrućice, znojenja i gubitka težine.
Sekundarni tumori srca
Metastatski tumori srca češće dolaze iz pleuralnog mezotelioma, melanoma, adenokarcinoma pluća, nediferenciranih karcinoma i karcinoma dojke. Tumorska stanica može zahvatiti srce putem krvi, izravne invazije ili širenja kroz venu kavu u desnu pretklijetku. Limfatsko širenje obično dovodi do perikardijalne metastaze, a hematogeno do miokardijalne. Klinički se metastaze mogu očitovati aritmijama, AV blokom ili opstrukcijom protoka krvi, ali često ostaju neprepoznate dok se pacijent ne podvrgne autopsiji. Liječenje sekundarnih tumora uglavnom se usmjerava na primarni tumor i palijativnu skrb, a kirurški zahvat razmatra se samo u slučaju značajnih simptoma.
Liječenje najčešće kirurško
Dijagnoza se danas najčešće postavlja slikovnim metodama. Ehokardiografija omogućava pregled veličine, oblika i pokretljivosti tumora, CT i MRI daju detaljan uvid u strukturu, a PET pretraga može pokazati metaboličku aktivnost. Ipak, konačna dijagnoza uvijek zahtijeva pregled tkiva pod mikroskopom, tzv. histopatologiju, kako bi se točno odredila vrsta tumora i odredio plan liječenja.
Liječenje ovisi o vrsti tumora. Benigni tumori se često uklanjaju kirurški i prognoza je dobra, dok maligni tumori zahtijevaju složeniji pristup, uključujući operaciju, kemoterapiju i ponekad zračenje. Pravovremena dijagnoza je ključna jer neki tumori, poput sarkoma ili angiosarkoma, brzo napreduju i mogu biti smrtonosni.
Srčani tumori su rijetki, ali njihova rana detekcija i pravilno liječenje mogu spasiti život. Napredak u slikovnim metodama i razumijevanje histopatologije omogućuju liječnicima da bolje prepoznaju i tretiraju ove složene bolesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....