Neočekivano debljanje često se prvo pripisuje prehrani, manjku kretanja ili stresu, no stručnjaci upozoravaju da uzrok ponekad može biti potpuno drukčiji, lijekovi koje svakodnevno uzimamo.
Brojni pacijenti primjećuju da se kilogrami počinju gomilati iako nisu promijenili prehrambene navike niti smanjili fizičku aktivnost, a upravo pojedine terapije mogu utjecati na apetit, metabolizam i način na koji tijelo skladišti masnoće. Na to upozorava i Fenix Magazin, pozivajući se na informacije Ljekarničke komore savezne pokrajine Hessen.
Među lijekovima koji se najčešće povezuju s povećanjem tjelesne težine nalaze se određeni antidepresivi, antipsihotici i lijekovi za epilepsiju.
Aktivne tvari poput olanzapina, klozapina, valproične kiseline ili gabapentina mogu pojačati osjećaj gladi, ali i usporiti potrošnju energije u organizmu. Liječnici objašnjavaju kako se kod nekih pacijenata tijekom terapije poboljšava raspoloženje, što može dovesti i do većeg uživanja u hrani te češćeg posezanja za grickalicama i kaloričnim obrocima.
Problemi s kilogramima mogu se pojaviti i kod osoba koje uzimaju terapiju za dijabetes ili srčanožilne bolesti. Stariji lijekovi za dijabetes, poput inzulina ili tolbutamida, mogu potaknuti nakupljanje masnog tkiva, dok beta-blokatori poput metoprolola i propranolola usporavaju metabolizam i često izazivaju umor. Upravo zbog manjka energije mnogi se manje kreću, što dodatno pogoduje debljanju.
Stručnjaci upozoravaju i na dugotrajnu terapiju kortikosteroidima, odnosno kortizonom, koja kod brojnih pacijenata uzrokuje promjene u raspodjeli masnog tkiva, zadržavanje vode i smanjenje mišićne mase. Slične nuspojave mogu se pojaviti i kod hormonskih terapija, primjerice tijekom liječenja raka prostate, kao i kod pojedinih lijekova za HIV koji sadrže aktivne tvari poput biktegravira ili abakavira.
Stalni osjećaj gladi
Jedan od prvih znakova da bi lijek mogao utjecati na tjelesnu težinu jest stalni osjećaj gladi i pojačan apetit. Mnogi pacijenti istodobno primjećuju da ne uspijevaju smršavjeti unatoč zdravijoj prehrani i redovitoj aktivnosti. Posebnu pažnju treba obratiti ako su se kilogrami počeli povećavati ubrzo nakon uvođenja nove terapije ili promjene doze lijeka. Ipak, liječnici naglašavaju da svi organizmi ne reagiraju jednako te da na nuspojave utječu dob, genetika, način života i vrsta terapije.
Ono što stručnjaci posebno naglašavaju jest da terapiju nikada ne treba prekidati na svoju ruku. Nagli prestanak uzimanja lijekova može ozbiljno ugroziti zdravlje i pogoršati osnovnu bolest zbog koje je terapija uvedena.
Umjesto toga, preporučuje se razgovor s liječnikom koji može procijeniti postoji li alternativni lijek s manjim rizikom od debljanja ili prilagoditi dozu terapije. U mnogim slučajevima pravilna prehrana, više kretanja i redovite kontrole mogu pomoći da se tjelesna težina drži pod kontrolom čak i tijekom zahtjevnog liječenja.
Sve veći problem
Problem prekomjerne tjelesne težine posljednjih godina postaje sve izraženiji diljem Europe. Prema podacima njemačkih zdravstvenih institucija, više od polovice odraslih ima višak kilograma ili pretilost, a stručnjaci upozoravaju kako lijekovi često ostaju zanemaren faktor u toj priči.
Upravo zato liječnici i ljekarnici savjetuju da se već pri uvođenju nove terapije otvoreno razgovara o mogućim nuspojavama, uključujući i promjene tjelesne težine, kako bi se problemi prepoznali na vrijeme i spriječile dodatne komplikacije poput visokog krvnog tlaka, gihta ili bolesti srca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....